BEOGRAD, Pšenica je u Srbiji do sada zasijana na svega deset odsto od očekivanih 500.000 hektara, a pošto optimalan rok za sjetvu ističe za dvadesetak dana, to bi moglo da ima ozbiljne posljedice po rod u narednoj godini – ocjenio je prof. dr Miroslav Malešević sa novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo.
– Krajnji je čas da se setva ubrza, jer će sve što se zasije posle 5. novembra dati slabiji rod – dodao je Malešević. – Čak i ako odmah angažujemo sve sjetvene kapacitete, dnevno ne možemo da zasijemo više od 10.000 do 12.000 hektara, teško da ćemo nadoknaditi zakašnjenje, što situaciju čini još ozbiljnijom.
Za hljebno žito, prema njegovim riječima, u Srbiji ima dovoljno slobodnih površina, pošto je kukuruz skinut sa otprilike trećine od ukupno 1,3 miliona hektara, a suncokret i soja sa 150.000, odnosno 120.000 hektara, a kao osnovne razloge kolebanja ratara, a samim tim i kašnjenja sjetve pšenice, Malešević vidi u neizvesnoj cijeni i visini neophodnih početnih ulaganja.
– Jeste da zbog velike tražnje pšenica na berzi danas košta više od 19 dinara, što je gotovo dvostruko više nego u ovo vrijeme prošle godine, ali su na tome zaradili uglavnom trgovci, a najmanje seljaci koji su, po 12-13 dinara, morali da je prodaju odmah poslije žetve. S druge strane, da bi se proizvodnja na pravi način zasnovala, po hektaru je neophodno oko 300 evra, što većina njih nema – precizira on.
Iako je sam za pšenicu ove jeseni odvojio 70 hektara, što je za trećinu više nego prošle godine, zemljoradnik iz Kaća Vojislav Malešev potvrđuje da za sjetvu tog usjeva postoji – svojevrsna apatija.
– Sije se vrlo malo i ne vjerujem da ćemo dostići prošlogodišnji nivo proizvodnje – veli Malešev. – Cijena pšenice je uvek neizvjesna, a cijene kukuruza, suncokreta i soje rastu, pa ratari ne žure sa prodajom ovogodišnjeg roda da bi obezbijedili novac za početna ulaganja u njenu proizvodnju.
Kockanje
Jedan od rijetkih koji će, i ove godine, povećati površine pod pšenicom je Josip Vojnić Tunić iz Subotice. – Prošle godine sam rizikovao zasijavši je na 200 hektara i dobro prošao, ali samo zato što nisam morao da je prodam odmah i što još čekam bolju cijenu – objašnjava on. – Rizikovaću i ove jeseni i zasijaću je na ukupno 250 hektara. Novosti
Hljeb kasni još u brazdi
