SARAJEVO, Teret enormne zaduženosti, visoke nezaposlenosti, loše poslovne klime, korupcije, neuređenog poslovnog ambijenta isplivaće tokom ove godine, a ishod zavisi od ekonomske politike koje će vlasti preduzeti i primijeniti – ističe ekonomski analitičar Spoljnotrgovinske komore /STK/ BiH Duljko Hasić.
“U ovoj godini vlasti moraju raditi na stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta, preokrenuti trendove i podstaći privredni rast. Osim javnih, treba potaknuti i privatne investitore koji bi obezbijedili veća ulaganja i novo zapošljavanje ljudi“, ocijenio je Hasić.
On navodi da je za investitore važno otklanjanje birokratskih prepreka i smanjenje poreskog opterećenja.
“Na taj način bi pojačali konkurentnost, podstakli veću zaposlenost i obezbijedili ravnomjeran regionalni razvoj, a za izlazak iz ovog `začaranog kruga` neophodno je obezbijediti novac“, smatra Hasić.
On dodaje da bi bankarski sektor u BiH trebalo da preuzme dio rizika i privrednicima olakša finansiranje tekućeg poslovanja i nove projekte pod povoljnijim uslovima.
Hasić ističe da je, sa ili bez pristupanja Hrvatske EU, osnovni problem izvoza BiH to što proizvođači još ne zadovoljavaju standarde za izvoz proizvoda na tržište Unije. “Efekti za izvozna bh preduzeća, biljnog i životinjskog porijekla, mogu biti negativni u smislu gubitka tržišta ako ne budu ispunjeni određeni uslovi za izvoz” – upozorava on.
Zato vlasti BiH moraju ubrzati proces usklađivanja zakonodavstva sa pravnom tečevinom EU“, napominje ekonomski analitičar Spoljnotrgovinske komore /STK/ BiH Duljko Hasić.
On je pojasnio da se neke od tih aktivnosti odnose na usklađivanje i izradu nedostajuće legislative, uspostavljanje centralne baze podataka za sistem službene kontrole, pripremu laboratorijske strategije za ispitivanje uzoraka u službenoj kontroli lanca hrane i slično.
Takođe, kaže Hasić, potrebno je unaprijediti sistem infrastrukture kvaliteta s ciljem omogućavanja izvoza šire palete proizvoda. “Dakle, vrlo je važan siguran proizvod ili usluga, što garantuje upravo standard ili norma po kojoj je proizvod izrađen, odnosno pružena određena usluga“, dodao je on.
Konkurentnost, uvođenje reda u poslovanju, bolja organizacija i planiranje, ali i smanjenje troškova glavne su pretpostavke standardizacije. Skoro pristupanje BiH Svjetskoj trgovinskoj organizaciji pruža mogućnost domaćim privrednicima pristup tržištima drugih zemalja, ali pod ravnopravnim uslovima.
“To je suština multilateralnog dogovora koji teži liberalizaciji međunarodne trgovine. Zbog toga će i BiH morati u značajnoj mjeri da se prilagodi evropskim standardima i pravilima“, rekao je Hasić. S druge strane, to će dati signal stranim investitorima o stabilnosti i uređenosti ekonomskog sistema u BiH.
Po pristupu STO BiH može da očekuje i unapređenje izvoza, jer će biti regulisana pitanja carina i vancarinskih barijera koje značajno utiču na domaće izvoznike.
On je naglasio da se mogu očekivati i negativne posljedice, koje će BiH imati kada uđe u STO zbog liberalizacije tržišta, koja će omogućiti još veći uvoz.
Hasić je ocijenio da će se kriza u evrozoni reflektovati i na ekonomiju BiH s obzirom na to da je bh privreda “vezana” za tržište EU zone preko ukupne spoljnotrgovinske razmjene, investicija, bankarskog sistema i drugih važnih ekonomskih parametara.
On je istakao da su nemoć EU da rješava svoje ekonomske i finansijske probleme i zavisnost od Međunarodnog monetarnog fonda pokazali da zajednica evropskih zemalja nije sposobna da se samostalno nosi sa svojim problemima. Srna