ATINA, Grčka se ovog ljeta nada rekordnom posjetu turista. Međutim, politička i privredna previranja negativno utiču na ostvarenje ovih prognoza. Spor oko grčkih dugova pogađa i turizam.
Toliki broj turista kao 2014. godine još nije zabilježen u Grčkoj: zemlju pogođenu krizom prošle godine je posjetilo 24 miliona turista, što je novi rekord.
U turističkoj branši to je dovelo do otvaranja 50.000 novih radnih mjesta, a poslije šest uzastopnih godina recesije zabilježen je i skroman privredni rast. Uspjeh je doprinjeo i tome da je Grčka po prvi put od 1948. ostvarila i budžetski plus. Ove godine Grci se nadaju novom rekordu od 25 miliona turista. Upravo njemačke turističke agencije proteklih mjeseci Grčku ističu kao ljetno odredište broj 1.
Ali aktuelni spor u vezi s kreditima vrijednim milijarde za prezaduženu zemlju ugrožava takve prognoze, upozorava Andreas Andreadis, šef Grčkog turističkog saveza (SETE).
„U prethodna dva mjeseca bilježimo pad rezervacija upravo iz Njemačke“, kaže turistički menadžer u razgovoru za Deutsche Welle.
Na godišnem nivou rezervacije iz Njemačke su opale za dva odsto, kaže Andreadis, pozivajući se na podatke Kancelarije za istraživanje potrošačkih navika (GfK).
Privredna nestabilnost utiče na uspjeh turizma. Zato Grčka ne može u potpunosti iskoristiti svoj potencijal. Ipak ta mediteranska zemlja je zbog povoljnog deviznog kursa jedno od omiljenih odredišta za britanske turiste, objašnjava šef SETE.
Dodatni nemir unose špekulacije o skorom povećanju PDV-a u turističkoj branši. Na tomu navodno insistiraju međunarodni kreditori kako bi zaustavili dalje slabljenje grčkog državnog budžeta. S tim u vezi se mogu čuti proturječna mišljenja: Vlada čas glasno razmišlja o uvođenju većeg PDV-a na otocima sa luksuznim turizmom,a u drugom trenutku to demantuje.
Prema informacijama atenskog lista „Ta Nea“ navodno će i manje posjećeni otoci kao što su Leros ili Ikarija iz nepoznatih razloga biti svrstana u luksuzna turistička odredišta, dok za kozmopolitski Krf nije predviđen viši PDV. Takođe se razmatra i uvođenje poreza za luksuzne hostele – možda već od ovog ljeta.
Naravno, turistička branša bi morala doprinijeti da se kriza što prije prebrodi, smatra Andreadis, ali i upozorava: PDV u Grčkoj ne bi smio biti viši nego što je porezno opterećenje direktnih konkurenata u turizmu:
“Italija, Španija i Francuska trenutno imaju PDV u visini od deset posto za turističku branšu, Turska i Cipar još niži, da ne govorimo o Kanarskim otocima, gdje se uopšte ne plaća PDV. Ukoliko povećamo PDV na 13 ili 14 odsto, njime neće biti pogođeni samo luksuzni hoteli ili veliki hotelski lanci, nego smještaji manjeg i većeg kapaciteta, koji danas čine okosnicu domaćeg turizma“, smatra Andreadis, koji je i sam vlasnik jednog hotela na sjevernogrčkom poluotoku Halkidiki.
Udruženje ugostitelja čak zahtjeva smanjenje PDV-a. Preko 6.500 malih preduzeća otišlo je u stečaj nakon što je bivša koaliciona vlada 2011. godine povećala poreze, žali se šef tog saveza Tanazis Papanikolau u intervjuu za atenski list Katimerini. Zbog toga je 40.000 ljudi ostalo bez posla.
I za grčku turističku branšu je od presudnog značaja hoće li biti postignut dogovor s vjerovnicima Atine. Ključni datum je 5. jun, podsjeća Andreas Andreadis: zatim bi Grčka Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) morala isplatiti dodatni kreditni obrok u iznosu od oko 300 miliona evra. Do tada bi morao biti postignut dogovor s finansijerima.
“Nepostizanje sporazuma jednostavni je nemoguće i nitko od toga nema koristi. To bi bila katastrofa – ne samo za Grčku“, smatra šef SETE.
Andreadis, naročito osjetljivo reaguje na pitanje, da li bi povratak drahmi značio olakšanje za grčki turizam.
„Grexit ne bi bio krizna pomoć, već naprotiv težak udarac za nas“, objašnjava menadžer.
„Odmor u Grčkoj“ za Andreadisa nije samo susret domaćeg stanovništva i turista. Zato Grčka drugim odredištima mora manje konkurisati cijenama, a više kvalitetom. Nema nikakvog smisla stvarati “turistički geto” za dobrostojeće turiste u inače osiromašenoj zemlji”, poručuje hotelski menadžer. Deutsche Welle