ATINA, Dok kod kuće u Grčkoj firme imaju rejting neefikasnih i neproduktivnih preduzeća, na moru to ne važi jer grčki brodski prevoznici pripadaju svjetskom vrhu.
Oni glatko poražavaju konkurenciju iz Skandinavije, Njemačke i Japana, pokazuju rezultati mnogih takvih firmi koje i u vrijeme krize isplaćuju natprosječne dividende.
To im, kako piše Vol strit džornal, omogućava činjenica da mogu da izbjegnu birokratski aparat, koji je za Grčku tipičan.
Grci imaju tu prednost jer su fleksibilni, objašnjava šef konsalting agencije “Petrofin risrč” Ted Petropulos, koga je citirao sajt Vol strit džornala.
Iz svake krize koja je u prošlosti zadesila pomorski saobraćaj grčki brodovlasnici su izašli jači, dodao je on.
Uspjeh grčkih brodovlasnika, prema analitičarima, pokazuje put kojim bi trebalo da krene i ostatak zemlje ukoliko hoće da izađe iz dugotrajne ekonomske krize.
Oni smatraju da je neophodno ograničiti različite kvote, dozvole i ostale restrikcije uvedene da bi zaštitile grčku industriju, a kojoj istovremeno nanose štetu time što je na svjetskom tržištu čine nekonkurentnom.
Grčki brodovlasnici su posljednjih godina skupili velike količine gotovine koju koriste za modernizaciju brodova, a neki i za kupovinu novih. Zahvaljujući tome što su sposobni da smanje troškove uspjeli su da od početka globalne krize 2008. godine zadrže udio na tržištu.
Nasuprot tome u Njemačkoj se niz brodskih kompanija bori sa dugovima jer su neposredno prije krize kupili nove brodove, a zbog pada međunarodne trgovine sada nemaju za otplatu rata.
Mač sa dvije oštrice
Za vladu u Atini je pomorski saobraćaj mač sa dvije oštrice. Pomorski magnati nikada nisu bili naročito raspoloženi da plaćaju porez u Grčkoj i zato su često osnivali svoja sjedišta u drugim zemljama, najčešće na Karibima.
Vlada je počela da ih poziva da se vrate u Grčku početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka kada im je obećala značajne poreske olakšice u zamjenu za to što će otvarati radna mjesta. Zahvaljujući tome došlo je do prosperiteta, ne samo pomorskog saobraćaja, nego i drugih srodnih grana, uključujući i usluge.
Grčka vlada se sada ponovo obraća brodovlasnicima, a u novembru je usvojila novi zakon prema kome bi sve pomorske kompanije s poreskim domicilom u Grčkoj, tokom naredene četiri godine donijele državnoj blagajni bar 140 miliona evra. To je podnošljivo jer je za većinu brodovlasnika to samo kap u moru, kada se uzme u obzir veličina imovine kojom raspolažu.
Međutim, ostaje pitanje da li bi to državnoj kasi uopšte pomoglo.
Neke grčke pomorske kompanije koriste preduzetnički model koji je veoma povoljan za akcionare. Najproduktivniju aktivu prevode u takozvana partnerstva koja osnivaju prema američkim zakonima a koja onda izdaju samostalne akcije, odnosno udijele.
“Rezultatima poslovanja u trećem tomesečju sam zadovoljna. vijeća flota nam je omogućila da povećamo dobit prije oporezivanja za 20 odsto, a čistu dobit za 33 odsto”, rekla je direktorka jedne brodske kompanije. Ona ipak napominje da je situacija u grani i dalje veoma teška jer se smanjuju takse za prevoz tereta.
“Nasa namjera je da povećamo dividende bez obzira na to kako izgleda trenutna situacija na tržištu”, dodala je ona, a prenio sajt Vol strit džornal.