BEOGRAD, Grčka ima ambicije da, po okončanju paketa za spas, krajem godine stane na sopstvene noge i vrati se na tržište kapitala, stručnjaci međutim sumnjaju da će to Grčkoj poći za rukom, piše “Dojče vele”.
Grčka svoje potrebe za finansijama krajem 2014. godine ne namjerava da više pokriva iz paketa pomoći Evropske unije nego pomoću sopstvenog poslovanja na tržištima, poručio je grčki ministar privrede Konstantinos Hacidakis.
To je obrazložio činjenicom da je Grčka 2013. godine ostvarila primarni višak u budžetu (bez kamata).
I grčki premijer Antonis Samaras je u svom novogodišnjem govoru najavio da ta zemlja nakon okončanja programa za spas u ovoj godini želi da funkcioniše bez novih paketa pomoći i vrati se na tržišta.
Stručnjaci iz investicionog giganta “Pimka” smatraju, međutim, da je nerealno da Grčka već krajem godine može bez nove evropske pomoći.
“Ne vjerujemo da će Grčka ove godine uspjeti da dobije novac direktno na finansijskim tržištima“, rekao je menadžer u “Pimku” Majls Bredšo.
“Za jednu grčku obveznicu u trajanju od devet godina se trenutno dobije osam odsto. Ukoliko zemlja pod tim uslovima uzme veće kredite, cjelokupno dužničko i kamatno opterećenje će biti mnogo veće, nego kad bi se uzeli krediti iz Fonda za spas koji finansiraju EU i MMF“, istakao je Bredšo.
On je ocijenio da Grčka o stajanju na vlastite noge na međunarodnim tržištima može da razmišlja tek kada zaista ostvari privredni rast.
Predsjednik Njemačkog instituta za privredna istraživanja Marsel Fračner polazi od toga da će Atini 2015. godine trebati i treći paket spasa od međunarodnih kreditora.
Grčka se zbog toga još duže vrijeme neće sama moći finansirati na tržištima, dodao je Fračner.
Njemački ministar finansija Volfgang Šojble nedavno je ostavio otvorenu mogućnost da EU i dalje šalje novac u Grčku.
Države evrozone i MMF su od 2010.godine pomogli Grčkoj sa 240 milijardi evra. Tanjug