ATINA, Njemačka i druge “jake” zemlje evrozone, koje nastoje da usvoje rješenje za spas prezadužene Grčke, žele da grčki kreditori iz privatnog sektora podnesu dio tereta otplate duga u zamjenu za odobrenje novih zajmova Atini, i zahtjevaju od nje prodaju državne imovine da bi se prikupila sredstva za smanjenje ogromnog duga zemlje.
Lorenco Bini, član Izvršnog odbora Evropske centralne banke (ECB), izjavio je u ponedjeljak da Grčka može da proda državnu imovinu u vrijednosti od 300 milijardi evra, što je približno suma njenog ukupnog duga.
– Grčku treba smatrati solventnom i od nje treba tražiti da servisira svoj dug. Pitanje je da li je Grčka voljna da to učini – rekao je on u Berlinu.
Grčki premijer Jorgos Papandreu je obećao da će da prikupi oko 50 milijardi evra do 2015. godine putem programa privatizacije državne imovine, uključujući prodaju nekih aerodroma, državnih firmi i objekata koji su izgrađeni za Olimpijadu 2004. u Atini, ali su sada prazni. Bolan proces privatizacije je počeo: u ponedjeljak je postignut sporazum o prodaji 10 odsto državnog udjela u kompaniji “Grčki telekom” njemačkom “Dojče telekomu”.
Ovom programu protive se javnost i sindikati, prije svega zbog toga što je vrijednost te imovine u ovom trenutnu niska zbog recesije.
Nesuglasice je produbilo i pismo, koje je u utorak napisao njemački ministar finansija Volfgang Šojble predsjedniku ECB-u Žan-Klodu Trišeu i ministrima finansija evrozone. U tom pismu, Šojble ponavlja raniji stav Njemačke i zahtjeva “kvantitativni i suštinski” doprinos privatnih kreditora u spasavanju Grčke i evrozone uopšte. Prema Šojbleovim riječima, svaka dodatna pomoć Grčkoj mora podrazumijevati fer raspodjelu tereta između poreskih obveznika i privatnih investitora, kako bi zemlja trajno mogla da se izbori sa dugovima, i predlaže da privatni kreditori sačekaju još sedam godina na isplatu grčkih dugova.
U istom pismu Šojble izričito ukazuje na opasnost koja prijeti ukoliko ne bude usvojen novi paket za spasavanje Grčke. “Povratak Grčke na tržište kapitala 2012. godine, koji je predviđen tekućim programom, djeluje više nego nerealno”, rekao je ministar. Ukoliko prije sredine jula ne budu isplaćena nova finansijska sredstva, postoji “realna opasnost od prvog neorganizovanog državnog bankrota u evrozoni”, upozorava Šojble.
Upravo to je ono čemu se Evropska centralna banka već nedjeljama protivi jer bi morala da prihvati nove pozajmice za Grčku.
Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja se nalazi u posjeti Vašingtonu, razgovarala je o tom problemu sa predsjednikom Barakom Obamom. Dvoje lidera su se složili da evrospka dužnička kriza mora da se stavi pod kontrolu. Predsjednik Obama je prognozirao “katastrofalne” posljedice ukolilo dođe do “nekontrolisane spirale i bankrota” u Evropi.
Ni “oštriji” njemački plan neće smanjiti grčki dug. On će samo odložiti njegovu otplatu. Šojble je priznao da će Grčkoj trebati još novca već iduće godine. Blic