BEOGRAD, Crveni minus po tekućim računima građana Srbije težak je gotovo četiri milijarde dinara, što je oko 34 miliona evra.
Koliko građana je iz dozvoljenog uletjelo u nedozvoljeni minus nepoznanica je, ali je, prema podacima Udruženja banaka Srbije, riječ o tačno 265.120 tekućih računa. Oni koji predugo ostanu „ispod crte“ mogu da očekuju da im banka ukine ovu vrstu pozajmice.
Banka se u ugovoru o sklapanju pozajmica štiti „sitnim slovima“ koja joj omogućavaju da ugovor jednostrano može da raskine bez objašnjenja. Kod pojedinih banaka, baš kod uslova za odobravanje dozvoljenih minusa, stoji sljedeće upozorenje: „Banka zadržava pravo da bezuslovno i bez najave, po sopstvenoj ocjeni i potrebi, ukine pravo na korišćenje prekoračenja po tekućim računima građana“.
– Dozvoljeni minusi predstavljaju najskuplji vid pozajmice pa je stoga u interesu i same banke da ih klijenti što duže koriste – kaže za „Novosti“ Dejan Gavrilović, predsjednik Udruženja bankarskih klijenata „Efektiva“. – Iako im ugovori dozvoljavaju da po svojoj volji klijentu ukinu minus bez objašnjenja, do sada u Udruženju nismo naišli na slučaj da neko uredno izmiruje obaveze, a da mu je korišćenje dozvoljenog minusa preko noći ukinuto.
Gavrilović ističe da se iznenadno ukidanje ovih omiljenih pozajmica po tekućem računu uglavnom odnosi na neredovne platiše, koje su predugo u nedozvoljenom minusu, ili na one kojima zarada osjetno padne tokom prethodnih mjeseci.
– I kada ukinu minus banke klijentu obično daju mogućnost da dug vrati u nekoliko rata – ističe Gavrilović.
Banke iznos dozvoljenih minusa uglavnom odobravaju u visini jedne ili jedne i po plate, odnosno penzije. Uslov je da mjesečna zarada uredno „leže“ na račun u toj banci. Pozajmica se odobrava na rok od godinu dana i većina banaka tek nakon tog perioda utvrđuje novi iznos pozajmice, u zavisnosti od toga da li je plata u međuvremenu porasla ili pala.
Međutim, postoji i nekoliko banaka koje u svojim ugovorima u startu predviđaju da se iznos dozvoljenog prekoračenja ubuduće na svaka tri mjeseca automatski usklađuje sa prosječnom visinom mjesečnih priliva. To, praktično, znači da zaposleni kome kasni plata, pa uplata „legne“ na račun idućeg, a ne ovog mjeseca, automatski ulazi u nedozvoljen minus na šta se obračunavaju ogromne kaznene kamate. Isto važi i za bolovanje, gdje su uplate na tekući račun zaposlenog manje od prosjeka.
Cijena prekoračenja
Dozvoljeni minusi spadaju u najskuplje pozajmice, jer se kamatne stope kreću i do 40 odsto na godišnjem nivou. Jeftinije je za one koji tek povremeno „upadnu“ u dozvoljeni minus, dok oni koji iz minusa ne izlaze i te kako osjete koliko to košta. Tako, na redovan minus od 50.000 dinara kamata mjesečno dođe i do 1.500 dinara. Kada se uleti u „crveni“ minus, kamate idu i do 80 odsto godišnje, ali ih banka obračunava samo na onaj iznos između „dozvoljenog“ i „nedozvoljenog“. Novosti