BANJALUKA, Iako u Republici Srpskoj postoje i drugi vidovi štednje, građani svoj novac još uvijek najčešće povjeravaju bankama.
Ekonomisti građanima preporučuju da, bez obzira na to koji vid štednje odabrali, svaki od njih je bezbjedniji od čuvanja novca kod kuće.
Izbor banke kojoj će povjeriti štedni ulog obično zavisi od nivoa slobodnih novčanih sredstava, visine kamatne stope i renomea banke. Bez obzira na svjetsku ekonomsku krizu i inflaciju koja je zahvatila i domaće finansijske organizacije, ekonomisti i dalje kao jedan od bezbjednijih vidova čuvanja novca preporučuju upravo banke.
Predsjednik sekcije za bankarstvo u Udruženju ekonomista SWOT Aleksandar Ljuboja kaže da je štednja u bankama u RS bezbjedna jer su one uglavnom dobro kapitalizovane i ispunjavaju uslove koje nameću Centralna banka i Zakon o bankama RS.
– Bankarski sektor je stabilan i pogodan za štednju, ulozi u bankama su sigurni, ali ipak i dalje sve zavisi od niza faktora. Vid štednje najviše zavisi od želje i namjere klijenta, odnosno cijene ili kamatne stope koja se nudi, te boniteta i kredibiliteta banke – kazao je Ljuboja.
Prema njegovim riječima, oročena štednja na nekoliko mjeseci ili na neki duži period standardni su bankarski proizvodi. Ljuboja kaže da penzioni fondovi, životno osiguranje, hartije od vrijednosti i drugi vidovi štednje koji su u svijetu veoma popularni, kod nas još uvijek nisu zaživjeli.
– Prvi koraci u pravcu razvoja ovih sektora su učinjeni i očekujemo da bi oni mogli uskoro i zaživjeti. Ipak, s obzirom na ekonomsku krizu i kretanja u društvu, teško je ocijeniti kako će to dalje teći – rekao je Ljuboja.
Dobrovoljni penzioni fondovi, smatra Ljuboja, građanima će moći da donesu veće prinose nego štednja u bankama.
U Agenciji za osiguranje RS naglašavaju da životno osiguranje predstavlja dugoročni vid štednje za budućnost, ali da se još uvijek mali procenat stanovništva odlučuje za njega.
– Razlog za to mogli bi biti niski dohoci građana Srpske kojima uglavnom preostaje vrlo malo novca za štednju, odnosno uplatu polise životnog osiguranja – objasnili su u Agenciji.
U Agenciji za bankarstvo kažu da zakonom o štedno-kreditnim organizacijama, ove organizacije mogu primati depozite i štednju samo svojih članova, ali da ulozi nisu osigurani kod Agencije za osiguranje depozita BiH.
– Prednost štednje u ovim organizacijama je to što njeni članovi njima upravljaju, a nedostatak upravo neosigurani depoziti – istakla je rukovodilac Odjeljenja za kontrolu mikrokreditnih i štednokreditnih organizacija Mirjana Lolić.
Fondovi
Ljuboja kaže da ljudi kod nas i dalje više vjeruju bankama nego investicionim fondovima, koji su kod nas počeli da funkcionišu u toku 2008. godine. On naglašava da se ne može dati generalna ocjena o tome da li je novac bolje držati u banci ili u investicionom fondu, i da je to ipak izbor štediše.Glas Srpske
Građani najviše vjeruju bankama
