BANJALUKA, Vlada RS mora smanjiti parafiskalna opterećenja koja su privredu samo u protekloj godini koštala oko 190 miliona KM, izjavio je Goran Račić, novoizabrani predsjednik Područne privredne komore Banjaluka.
On je istakao da će komorski sistem RS u predstojećem periodu insistirati na fiskalnom i parafiskalnom rasterećenju preduzeća, kao i na usvajanju novog zakona o radu, koji će, kako kaže, biti u funkciji privrednog razvoja.
Šta Vas je ponukalo da se kandidujete i kako ocjenjujete privrednu situaciju u RS?
RAČIĆ: Na kandidaturu me je podstakla veoma teška situacija u privredi i nezadovoljstvo zbog nedostatka ideja i vizija u privrednom sistemu RS. Zato sam htio da se okupi grupa ljudi koja će dati novi pečat, jer Komora treba da ide korak ispred, predviđa neke činjenice i kreira rješenja, a ne da samo reaguje na gotove stvari. Danas je privreda u veoma značajnim finansijskim teškoćama, dugovi rastu, gubici se gomilaju i bez ozbiljnijih projekata restrukturiranja preduzeća mnoga neće preživjeti predstojeći period. Sa druge strane, privredni ambijent u RS, a samim tim i u Banjalučkoj regiji, nije onakav kakav je potreban, jer sve međunarodne agencije svrstavaju BiH na samo dno evropskih zemalja, što je znak da se nešto hitno mora mijenjati.
Gdje vidite izlaz iz postojećeg recesijskog stanja?
RAČIĆ: Izmjena nekoliko zakona od strane Vlade RS biće značajan podstrek u kreiranju boljeg i konkurentnijeg privrednog ambijenta, jer imamo situaciju da se zemlje u okruženju bore koja će ponuditi povoljnije propise i jednostavnije procedure kako bi privukle strane investicije. Ako znamo da BiH još nije riješila svoje ključne političke probleme, onda naše vlasti moraju biti puno fleksibilnije u kreiranju zakonskih rješenja od registracije biznisa, kao i poreskih zakona. Ne smijemo doći u situaciju da svake tri godine mijenjamo visinu poreza, jer je jedan od bitnih faktora za stranog investitora da zna s kakvom poreskom stopom raspolaže u barem petogodišnjem periodu.
U proteklom periodu ste se kao ekonomista i privrednik zalagali za fiskalno rasterećenje preduzeća. Da li ćete nastaviti u tom pravcu?
RAČIĆ: U svakom slučaju. Jedan od setova zakona koji traži komorski sistem RS su rasterećenja privrede, a od fiskalnih nameta prije svega nastojanje da se vrati neoporezovani dio dohotka. Znamo da je to u ovoj godini skoro nemoguće postići jer su usvojeni Ekonomska politika i budžet RS za 2013, ali je naš cilj da ispregovaramo s Vladom RS da se to vrati od 2014. Moraju se, takođe, smanjiti postojeća ogromna parafiskalna opterećenja koja su u protekloj godini privredu koštala oko 190 miliona KM. Jedan od mojih prvih poteza biće da svim opštinama koje gravitiraju Banjaluci pošaljemo upitnik gdje ćemo na jednom mjestu dobiti sva opterećenja na privredu, od taksi, troškova uređenja zemljišta, renti, ovjere dokumentacije u opštini do komunalnih usluga koje pružaju lokalne zajednice. Na taj način želimo da im stavimo na uvid gdje su u odnosu na susjedne opštine kako bi se na neki način nadmetali za bolje uslove. Neophodno je, takođe, napraviti kvalitetan dijalog sa ministarstvima industrije, finansija i rada, ali i sindikatom, jer bez realnog sagledavanja problema ne možemo doći do kvalitetnih rješenja.
Stavovi poslodavaca i sindikata potpuno su suprotstavljeni po pitanju kreiranja novog zakona o radu. Kako deblokirati pregovore?
RAČIĆ: Zakon o radu treba da bude u funkciji razvoja privrede, jer samo na taj način i radnici mogu imati perspektivu. U suprotnom ćemo doći u situaciju da preduzeća redom zapadaju u finansijske teškoće i idu u stečaj u kojem se malo koje oporavi, već dolazi do likvidacije.
Sindikat, pak, strahuje od smanjivanja prava radnika, prije svega zakonskog omogućavanja lakšeg otpuštanja zaposlenih?
RAČIĆ: Sada imamo situaciju velikog broja nezaposlenih radnika, dok se poslodavci, sa druge strane, susreću sa problemima nedostatka kvalitetne radne snage. Sa sindikatom moramo otvoreno razgovarati o tom problemu. Nijedan poslodavac neće otpustiti dobrog radnika, a imamo situaciju da radnik načini težu povrede radne obaveze, a poslodavac po zakonu nije u mogućnosti da ga otpusti. Kako se može desiti da naš radnik na Zapadu bude jedan od boljih, a u RS često čujemo devizu “ne možeš ti mene malo da platiš, koliko ja mogu malo da radim”. Moramo prevazići te stvari i kreirati zakon u funkciji razvoja privrede. Kod nas se prividno vodi briga o radnicima, a kakva je to briga ako dovodi do propadanja preduzeća. Nama treba briga koja će omogućiti razvoj preduzeća, da dobri radnici mogu da fluktuiraju u privredi, a ne da budu “zaštićeni” i idu u propast.
Nalazite se i na čelu Skupštine Udruženja ekonomista RS – SWOT. Da li sinergija znanja stručne i privredne zajednice može dati rezultate?
RAČIĆ: Sigurno da može. Komora i Udruženje ekonomista RS će u narednom periodu imati dosta dobru saradnju. Udruženje je i do sada kroz svoj rad bilo u funkciji i afirmaciji domaće privrede i potencijala. Komora, takođe, ima dosta kvalitetnih projekata, prije svega u domenu evropskih IPA fondova i prilagođavanja obrazovnih sistema potrebama društvene zajednice. Naša namjera je da to još više unaprijedimo. Nezavisne novine
