BANJALUKA, U BiH dnevno se baci najmanje 200 do 300 kilograma hrane.
Pokazuju ovo rezultati dobijeni na osnovu godišnjih analiza javnih preduzeća i nadležnih deponija u Sarajevu, Tuzli i Banjaluci. Prema njima, od ukupne količine otpada čak 50 odsto je organskog porijekla.
Tragom informacije da Njemačka, u namjeri da smanji količine hrane koja se baca u ovoj zemlji, razmatra ukidanje odredbi koje se odnose na preporučeni rok trajanja, “Nezavisne” su kontaktirale nadležne institucije i stručnjake u BiH. Njihov stav je jedinstven: Izmjene ove vrste zakonskog rješenja, po uzoru na Njemačku, nisu model za manje količine bačene hrane.
Prema važećim zakonskim odredbama u BiH (Zakoni o hrani), namirnice kojima je istekao rok upotrebe definišu se kao hrana neprikladna za ljudsku upotrebu.
“U određenim situacijama, kada dođe do oštećenja zdravlja ljudi, stavljanje u promet neispravne hrane može predstavljati i krivično djelo jer prehrambeni proizvodi moraju imati naznačen rok trajanja i taj podatak je zapravo prva informacija koju potrošači gledaju kako ne bi ugrozili svoje zdravlje. Za smanjivanje količine hrane koja se godišnje baci nisu potrebne izmjene zakona čiji je osnovni cilj zaštita zdravlja stanovništva, već razvijanje svijesti građana da se hrana manje baca, da se racionalno kupuje i količinski racionalno priprema, te adekvatno skladišti”, stav je Inspektorata RS.
Stručnjaci prehrambene tehnologije smatraju da rok trajanja upravo ograničava prisustvo štetnih primjesa po zdravlje ljudi, poput aditiva, konzervansa…
Koliki rok trajanja će imati neki prehrambeni proizvod zavisi i od vrste samog proizvoda, odnosno sirovine koja se koristi, tehnološkog postupka proizvodnje, uslova čuvanja i skladištenja proizvoda.
Važećim zakonskim odredbama, za stavljanje u promet neispravne hrane predviđene su i novčane kazne od 6.000 do 18.000 KM.
Zbog toga je problem bacanja hrane, kako upozoravaju stručnjaci iz Udruženja potrošača BiH, moguće riješiti modelima koje su primijenile druge zemlje, poput Francuske, koja od prošle godine finansijski kažnjava domaćinstva, restorane i supermarkete ako hranu ne doniraju neposredno prije isteka roka, ili Hrvatske, koja je ukinula PDV za doniranje hrane koju bi trgovci inače bacali.
Prema posljednjem izvještaju Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO), u svijetu je gladno ili pothranjeno 795 miliona ljudi.
Platforma “Foodwe”, koja je pokrenuta u Belgiji krajem prošle godine, proizvođačima i distributerima omogućuje donaciju hrane ili prodaju po najviše 60 odsto od tržišne cijene. Ukoliko se do 2020. godine svijest o hrani ne promijeni, procjene su da će EU bacati do 126 miliona tona hrane godišnje, dok se na svjetskom nivou svake godine baci gotovo trećina proizvedene hrane.
Proizvođači imaju najveću korist
Svaki od oko 80 miliona građana Njemačke godišnje baci 82 kilograma prehrambenih namirnica ili više od šest i po miliona tona.
“Preporučen rok upotrebe je elastičan pojam, jer do tog datuma proizvođač garantuje da će proizvod imati osobine koje bi trebalo da ima što se tiče ukusa, mirisa, boje, konzistencije i hranjive vrijednosti. Nakon tog datuma, vrlo je vjerovatno da će proizvod zadržati ta svojstva”, rekao je Kristijan Šmit, ministar poljoprivrede Njemačke, uz ocjenu da proizvođači imaju najveću korist “jer, što prije baci proizvod, potrošač će kupiti novi.”
Nezavisne novine