PEKING, Svijet troši više hrane nego što je proizvodi, a cijene prehrambenih proizvoda mogle bi da porastu u narednim godinama zbog proizvodnje biogoriva i klimatskih promjena, što donosi rizik od socijalnih nemira, upozorio je Međunarodni institut za istraživanja o hrani u svom najnovijem izvještaju.
“Rast proizvodnje biogoriva mogao bi da utiče na povećanje cijene kukuruza za dvije trećine do 2020. godine, a troškovi proizvodnje jestivog ulja za skoro 50 odsto, dok će doprinosi za poljoprivredu ići na teret siromašnih”, stoji u izvještaju.
Direktor Instituta Joakim fon Braun, rekao je da su globalne zalihe žitarica opale na najniži nivo od 1980. godine zbog smanjenja proizvodnje i nepovoljnih vremenskih uslova.
“Vrijeme pojeftinjenja hrane je prošlost. Sve veća potražnja za hranom i gorivom nedavno je dovela do drastičnog rasta cijena. Klimatske promjene, takođe, će imati negativan uticaj na proizvodnju hrane”, rekao je Fon Braun, autor izvještaja.
Klimatske promjene otežavaće najsiromašnijima da obezbijede i najosnoviju hranu.
Rastuće globalne temperature i povećanje potrošnje hrane u zemljama koje se ubrzano razvijaju, kao što su Kina i Indija, vrše pritisak na svjetsko tržište prehrambenih proizvoda, što znači da će u doglednoj budućnosti cijene u ovom sektoru bilježiti samo rast.
Narednih godina mogao bi da se poveća broj gladnih i neuhranjenih u svijetu, naročito u Africi, gdje su siromašne poljoprivredne zajednice najosjetljivije na promjene prirodnih uslova. Afrička zavisnost od uvoza hrane će se povećati, budući da prinosi žitarica na tom kontinentu opadaju.
Površine podobne za gajene pšenice u Africi mogle bi čak potpuno da nestanu.
Rastuća potražnja prehrambenih prerađevina i skupih mesnih i mliječnih proizvoda u Kini i Indiji utiče na porast cijena ovih produkata kao i ključnih žitarica, koje se koriste i u stočnoj hrani.
Trgovinske barijere za hranu trebalo bi eliminisati, naročito u razvijenim zemljama, tako da se malim poljoprivrednicima omogući bolja zarada, preporučuje se u izvještaju Instituta, uz konstataciju da “svijet koji se suočava s manjkom hrane treba da trguje više, a ne manje”.
Glad prijeti planeti
