BRISEL, Podaci o poslovanju evropskih banaka u prva četiri mjeseca ove godine nagnali su finansijske stručnjake i analitičare da postave ozbiljno pitanje: Da je li evropski bankarski sistem suočen sa novom krizom?
Da takva bojazan nije sasvim neutemeljena, potvrđuju rezultati o poslovanju velikih evropskih banaka.
Dvije banke s najvećim ugledom, Deutsche Bank i Credit Suisse, izgubile su od početka ove godine 33 odnosno 35 odsto svoje vrijednosti. Tržišna vreijdnost Unicredita, prepolovila se, dok su Erste banka i Intesa Sanpolo, vlasnica Privredne banke, izgubile po četvrtinu svoje vrijednosti.
Pri tome valja imati na umu da su zbog krize akcije tih banaka već prošle godine izgubile na vrijednosti. Na primer, strmoglavi pad vrijednosti italijanskih banaka započeo je 2015. kada je Evropska centralna banka zatražila šire informacije o broju i veličini odobrenih loših kredita.
Pad prihoda i profita
Švajcarska banka UBS, jedna od najvećih i najuglednijih bankarskih institucija na svijetu, objavila je da je u prva četiri mjeseca ove godine ostvarila neto profit od 707 miliona švajcarskih franaka, što je znatno manje od zarade iz prošle godine: u istom periodu 2015. zabilježila je neto zaradu od skoro dvije milijarde franaka.
Operativni prihod pao je sa 8,84 milijarde iz prošle godine na 6,83 milijarde švajcarskih franaka 2016. godine. Kako je i operativni profit prije poreza pao za 41 odsto, u samo nekoliko sati, nakon što su objavljeni ti porazni podaci, vrijednost akcija UBS-a pala je za dodatnih šest odsto.
Rekordno niske kamate za štednju
Andreas Brun, analitičar ciriške kantonalne banke, ocijenio je te rezultate kao ozbiljan promašaj u svim važnim dijelovima bankarskog poslovanja, dodajući da negativni trendovi nisu zaustavljeni te da će ova godina biti još gora. Ipak, UBS je spasilo1,36 milijardi franaka koje je ta banka zaradila u Aziji i to je jedina svijetla tačka u poslovanju te velike švajcarske finansijske institucije.
Poslovanje švajcarskih banaka, nekada najsigurnijih luka za svjetske bogataše, postalo je tako krajnje upitno. Zbog rekordno niskih kamata, od 0 do 1,5 procenata, više se ne isplati držati novac u bankama. Dodatni je problem što sve češće banke propisuju i negativne kamate, što znači da naplaćuju štedišama čuvanje novca na svojim računima.
Italijanski fond za spas malih banaka
Zbog teškog stanja bankarskog sektora u Italiji, Vlada u Rimu osnovala je fond Atlante koji treba pružati pomoć u rekapitalizaciji malih, slabijih banaka. Vlada tvrdi da je taj fond u vlasništvu privatnih finansijskih institucija, da će pomagati bankama gotovinom kako bi lakše prebrodile krizu te da u tom kapitalu nema državnog novca.
Fond Atlante preuzeo je ovih dana 92 odsto akcija Banca Popolare di Vicenza nakon što su akcionari i štediše izvukli iz banke milijardu i po evra u gotovini. Premda je izneseno svega 7,66 odsto osnovnog kapitala, akcionare i štediše uhvatila je panika, pa je najavljeno da će Atlante preuzeti sve akcije koje na berzi neće naći kupca. Tako će fond Atlante steći vlasništvo nad 99,33 odsto bankovnog kapitala.
Injekcija od 300 milijardi evra
Iako Vlada u Rimu tvrdi da će tim fondom spriječiti kolaps malih banaka, u to malo ko vjeruje: procjenjuje se, naime, da je italijanskom bankarskom sektoru potrebna finansijska injekcija od 300 milijardi evra da se riješi problem loših i nenaplativih kredita. Stoga ne čudi što je Joseph Oughourlian, suosnivač Amber Capitala, izjavio da se problemi nastavljaju, te da će 2016. biti teška za mnoge evropske banke.
Stefano Prosperi, iz CEO Kairos Investment Managementa, takođe je vrlo pesimističan oko stanja u italijanskom bankarskom sektoru: tvrdi da je to tržište među najgorim u Evropi te da nije vreme za dugoročno poslovanje u toj državi.
Problema nisu lišene ni britanske banke. HSBC banka, najveća finansijska i bankarska institucija na svijetu sa sjedištem u Londonu sa 85.000 zaposlenih, najavila je otpuštanje 20.000 radnika. Barclays banka, koja takođe posluje iz Londona, objavila je da će ukinuti 1.000 radnih mjesta (Credit Suisse, uz dosadašnjih 2.000, najavljuje još 4.000 otkaza).
Omanji potop u slučaju Brexita
Britanskom bankarskom sektoru mogla bi se uskoro dogoditi mnogo veća katastrofa. Ako Englezi na referendumu odluče da njihova zemlja izađe iz Evropske unije, u tom slučaju, predviđaju stručnjaci, Velika Britanija ostaće bez 100.000 radnih mesta u finansijskom sektoru. Toliko će se, naime, radnih mjesta iz finansijskog sektora preseliti u evropske države. Samo Deutsche Bank ima u Engleskoj više od 9.000 zaposlenih.
Takva kriza rezultat je, prije svega, niske cene nafte, niskih kamata, loših kredita, ukupne ekonomske krize, ali i bahatosti finansijske oligarhije koja je odlučivala ne samo o sudbinama pojedinaca i komapnija, nego i cijelih država, ali i ukupne svjetske privrede. B92