BEOGRAD, Odluka države da poskupljenje struje prelije u narednu godinu kako ne bi poguralo inflaciju bio je jasan signal potrošačima da se ove zime opet griju na struju.
Naime, struja će (bar u prvoj polovini zime) ostati najjeftiniji energent.
U prilog takvoj odluci ide računica po kojoj je zagrevanje stana od 60 kvadrata punjenjem TEA peći samo noću (cijele grijne sezone) jeftinije oko 14.500 dinara od grijanja tog stana na gas.
Uporedna računica Agencije za energetiku potvrđuje da će oni koji budu grijali stan od 60 kvadrata na gas (po cijeni od 36,7 dinara po kubiku) za cijelu grijnu sezonu platiti 51.000 dinara, dok će istovremeno grijanje na struju odnosno TA peć koja se puni noću biti 36.500 dinara. Ukoliko se peć pali i danju cijena će biti za oko 1.500 dinara viša od grijanja na gas.
Od zagrivanja domaćinstva na gas u ovom času jeftinije je i grijanje na ugalj (bilo da je riječ o „banovićima”, „vreocima” ili lignitu), za šta za šest mjeseci treba izdvojiti od 37.000 do 42.000 dinara. Jeftinije će proći i oni koji su priključeni na toplane iako cijele godine plaćaju grijanje. Jer će im račun za grijanje za stan od 60 kvadrata biti oko 46.400 dinara, što je za oko 5.000 dinara jeftinije nego na gas.
Upravo je ovo glavni razlog zbog kog je oko 180.000 gasifikovanih domaćinstava u Vojvodini, vođeno jednostavnom ekonomskom logikom, masovno počelo da isključuje gas i loži kukuruz, brikete ili biomasu i tako mjesečno uštedi i do 10.000 dinara.
Postavlja se pitanje kako u ovakvim okolnostima očekivati da gas bude energent budućnosti, a gradnja magistralnog gasovoda „Južni tok” opravdana, ako gas gubi trku sa srpskim potrošačima i ako se zna da je učešće srpske industrije u ukupnoj potrošnji gasa u prošloj godini skoro prepolovljeno i palo na oko 34 odsto.
Pitanje je i kako sprovesti Strategiju razvoja energetike do 2015. godine prema kojoj bi u Srbiji trebalo da bude gasifikovano čak 450.000 domaćinstava, ako se zna da ih u ovom času ima oko 190.000 dakle, manje od polovine.
Upitan šta uraditi da bi se situacija u Srbiji promjenila i gas kao u ostatku Evrope počeo da se troši, Milan Budimir, zadužen za odnose sa javnošću u Ministarstvu energetike, potvrđuje da zbog narušenih cjenovnih pariteta energenata sve veći broj potrošača prelazi na korišćenje struje za grijanje umjesto gasa.
“To je direktna posljedica činjenice da je struja najjeftiniji energent. Nije normalno da električna energija bude glavni energent za grijanje. Realna cjenovna politika u svim razvijenim zemljama destimuliše potrošače da koriste struju za grijanje. Energetski miks u Srbiji je značajno poremećen i na duži rok je neodrživ”, ističe on.
Elektroenergetski sistem nije, dodaje, pravljen da snabdijeva građane strujom za grijanje pogotovo ne po trenutnim cijenama, koje nisu ni na nivou cijena u regionu, a kamoli u Evropskoj uniji.
Vojislav Vuletić, predsjednik Udruženja za gas Srbije, kaže da bi se gas više trošio kada bi se redovnije plaćao, jer ovako s kreditima koje Srbijagas mora da uzima od banaka da bi platio gas za one koji ga ne plaćaju kao krajnji potrošači, osnovna cijena gasa značajno se povećava, zbog čega je za većinu građana povoljnije da se griju na struju.
Potrebe za gasom postoje, cijela Evropa se okreće trošenju gasa, inače zašto bi se gradili „Sjeverni” i „Južni tok” i razmišljalo sve ozbiljnije o Nabuko gasovodu, pita Vuletić. Prednost ovih zemalja je što kod njih, međutim, nema dispariteta cijena energenata, kakav je slučaj u Srbiji. Glavni problem je što država nema jasnu energetsku strategiju i što se cijena pojedinih energenta u Srbiji i dalje tretira kao socijalna kategorija.
Dušan Bajatović, generalni direktor Srbijagasa, potvrdio je da je Srbija pošle godine potrošila 2,3 milijarde kubika gasa, a da se očekuje da će ove godine potrošnja biti kao i prošle, ali samo ako budemo mogli da ga plaćamo. Ukoliko bi, dakle, došlo do pada potrošnje gasa za domaćinstva i toplane, a privreda ne bude imala potencijal da prihvati ponuđene količine gasa, izgradnja gasovoda „Južni tok” bi za Srbiju mogla da predstavlja samo tranzit.
U okviru Ugovora o energetskoj zajednici i procesa približavanja Evropskoj uniji, Srbija mora da uskladi i energetsku statistiku pa i statistiku cijena sa pravilima I metodologijama Evropske unije, pojašnjavaju u Agenciji za energetiku, ističući da će tek tada i potrošači u Srbiji promjeniti odnos prema trošenju struje i korišćenju gasa. Politika