BEOGRAD, Bankari su počeli da smišljaju nove mogućnosti za klijente koji koriste ili tek uzimaju stambene kredite kako bi se zaštitili od povećanja iznosa rata. Pored rasta kursa, na mjesečne obaveze vrlo brzo će početi da utiče i povećanje euribora i libora od kojih, najviše, zavisi cijena stambenih zajmova. Ove evropske kamatne stope su poslije dvogodišnjeg pada, sada u usponu.
Tako je, na primjer, Alfa banka, kako bi omogućila klijentima da se osiguraju od rasta kamatnih stopa u toku otplate stambenih kredita, zbog povećanja euribora, ponudila stambeni kredit sa zaštitnom kamatom. Ovaj proizvod kombinuje prednosti dvije preovlađujuće ponude stambenih kredita – sa promjenljivom kamatnom stopom i ponude sa fiksnom kamatnom stopom.
Ako se odluče za stambeni kredit sa zaštitnom kamatom, klijenti mogu da se na tri, pet ili sedam godina zaštite od rasta euribora preko određenog nivoa u odnosu na vrijednost istoga u momentu puštanja kredita u tečaj. To praktično znači da kamatna stopa u slučaju stambenog kredita sa zaštitnom kamatom ne može da raste za više od dva odsto u periodu do sedam godina u odnosu na vrijednost iste u momentu puštanja kredita u tečaj, ali može da pada ukoliko euribora bude pokazao tendenciju pada. Za razliku od drugih banaka, kamata Alfa banke iznosi od 5,49 odsto.
Bankari očekuju da će euribor i libor koji trenutno iznose 0,797 i 0,534 odsto nastaviti da rastu. Jedna od opcija zaštite je i refinansiranje i prelazak na fiksnu kamatnu stopu, u nekom određenom periodu, mada ima banaka koje nude i ove kamate tokom cijele otplate. Ove kamate su nešto više od onih promjenjivih koje se najčešće i nude, ali nose sigurnost da neće rasti.
Kako su ovo dugoročni krediti sa velikim iznosima nije ih,međutim, jednostavno ni refinansirati. Prvo prevremana otplata ovakvog kredita iznosi tri odsto od preostalog duga, a neke banke obračunavaju i obradu novog zajma od 0,5 do jedan odsto. Uz to, kamate na stambene koredite koji se refinasiraju su znatno veće od odobrenih. Takođe, kod nekih banaka koje nude refinansianje, marža je za jedan odsto veća, nego na novoodobrene stambene zajmove, pa umjesto da iznosi na primjer, 6,5 odsto ona je 7,5 odsto. Tako da se nijedan stambeni kredit ne može refinansirati sa fiknom kamatom ispod osam ili devet odsto godišnje.
Švajcarci
Najrizičniji su stambeni krediti u švajcarskim francima, jer je ova valuta od početka krize do danas ojačala za skoro 20 dinara. Ukoliko počne drastično da raste i libor, koji trenutno iznosi 0,534 odsto i od koga zavisi cijena stambenih zajmova i u Srbiji, savjet bankara je da se pređe na pozajmicu u evrima.
Kod nas još ne postoje stambeni krediti u dinarima i mi smo jedina zemlja u Evropi koja nema ove pozajmice u domaćoj valuti. Bilo je najave da će to početi krajem ove ili početkom sledeće godine, ali konkretnih odluka nema. Novosti