BANJALUKA, Na Banjalučkoj berzi se u posljednjih mjesec dana bilježi rast cijena akcija zatvorenih investicionih fondova (ZIF) za više od 30 odsto, na šta je značajno uticala najava njihove transformacije koja treba da podstakne likvidnost berzanskog tržišta RS.
Na to je ukazano na današnjem otvaranju Četvrte međunarodne konferencije Banjalučke berze o investicionim mogućnostima, koja je okupila oko 250 učesnika iz BiH i regiona. Čelnici institucija tržišta kapitala RS ocijenili su da uzlet cijena akcija ZIF-ova, ali i preduzeća iz sistema “Elektroprivrede RS”, pokazuje da, nakon dugotrajne krize, slijedi period postepenog oporavka berzanskog tržišta.
Aleksandar Džombić, ministar finansija RS, je na konferenciji kazao da će nadležne institucije u narednih mjesec dana utvrditi strategiju razvoja investicionih fondova koja predviđa otvaranje postojećih ZIF-ova u cilju njihovog snažnijeg angažmana na berzanskom tržištu. Najavio je, takođe, da će Vlada RS u okviru mjera za ublažavanje svjetske ekonomske krize učestvovati u dokapitalizacijama na finansijskom tržištu.
Milan Božić, direktor Banjalučke berze, istakao je da su investicioni fondovi izuzetno važni za tržište kapitala zbog čega se kao neophodno nameće njihovo otvaranje zarad podsticaja tražnje i likvidnosti na tržištu. On je napomenuo da je tržište RS prošle godine u regionu pretrpjelo najmanje posljedice svjetske finansijske krize, navodeći da je prosječan pad cijena akcija iznosio 59 odsto, a da se u Srbiji i Hrvatskoj, pa čak i Austriji, kretao od 60 do 70 procenata.
Miodrag Jandrić, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti RS, kazao je da je za oživljavanje tržišta ključno unapređenje korporativnog upravljanja, napominjući da će se uslovi za to stvoriti od 1. jula kada na snagu stupa Zakon o privrednim društvima.
Ljubiša Vladušić, viceguverner Centralne banke BiH, je komentarišući kretanja na finansijskom tržištu kazao da banke u prva tri mjeseca ove godine bilježe najmanji rast stope kreditiranja od 13 odsto. Depoziti su im, ukazuje, istovremeno iznosili 11,8 milijardi KM, što je za 163 miliona manje u odnosu na kraj 2008. godine. Kao pozitivna dešavanja, označio je planirano povećanje nivoa osiguranih depozita u bankama sa 20.000 na 50.000 KM, te potpisani aranžman BiH s Međunarodnim monetarnim fondom.
“Rejting agencije su pozitivno ocijenile taj aranžman i imamo naznake da će zbog toga povećati kreditni rejting BiH”, tvrdi Vladušić.
U nastavku konferencije učesnicima je prezentovana reforma penzijskog sistema u RS, aktivnosti kompanija sa službenog tržišta Banjalučke berze i emisije obveznica, te predstavljeni pravci razvoja fondovske industrije.
Nagrade brokerima
Direktor Banjalučke berze Milan Božić uručio je nagrade najuspješnijim brokerskim kućama u 2008. godini.
Nagrade za najveći ukupni promet dobili su “NLB broker”, “Hypo broker” i “Eurobroker”, dok su najveći redovni promet lani ostvarili “Hypo broker”, “Broker Nova” i “Advantis broker”. Priznanje “zlatna akcija” za kompaniju s najlikvidnijim akcijama na berzanskom tržištu dobio je “Telekom Srpske”.
Na vidiku dva dobrovoljna penzijska fonda
U RS će do kraja godine biti osnovani prvi dugo najavljivani privatni penzijski fondovi, čiji će vlasnici biti banke i osiguravajuća društva iz regiona, najavili su u Radnoj grupi za reformu penzijskog sistema RS.
Božana Šljivar, predsjednik tog tijela, potvrdila je da su investitori iz regiona iskazali interes za osnivanje dva dobrovoljna penzijska fonda, što ocjenjuje dovoljnim za početni razvoj tog sektora. Šljivareva kaže da će u takvim fondovima građani moći štedjeti samostalno ili preko poslodavaca u cilju ostvarivanja buduće veće penzije i ne bi zavisili od isplata iz Fonda PIO. Nezavisne N.
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Samo da sa tim fondovima ne bude kao sa starom deviznom stednjom, banke ili osiguravajuce drustvo bankrotira ili se ugasi, a ljudi ostanu bez para!Kakvu garanciju ce imati ljudi koji budu uplacivali u te fondove?
U krajnjem slučaju će garant biti opet država… Primjer krize u Americi gdje su penzioni fondovi investirali u imovinu koja sada vrijedi puno manje od početnog ulaganja. Fond će se oporavkom privrede ili intervencijom države u određenom vremenskom periodu “izvući”, ali je problem kad pojedinac ode u penziju baš tad kad je kriza… Sigurno bi imali izvjesna privremena umanjenja iznosa penzije iz tog praktično trećeg stuba.