SARAJEVO, Fiskalna situacija u Republici Srpskoj (RS) je povoljnija nego u Federaciji BiH (FBiH) i stoga je Srpska u boljoj situaciji da odgovori na globalnu ekonomsku krizu i provede mjere za njeno ublažavanje, izjavio je šef Kancelarije Svjetske banke u BiH Marko Mantovaneli.
Mantovaneli smatra da RS može provesti mjere koje će ublažiti uticaj krize, ako odluči da u tu svrhu koristi i dio sredstava od privatizacije “Telekoma Srpske”, za razliku od FBiH, koja nema tu mogućnost.
“Međutim, FBiH nema taj luksuz, jer posebno socijalni rashodi i sve vrste boračkih naknada za stanovništvo su eksponencijalno rasle u prethodnim godinama, tako da one istiskuju investicioni dio budžeta”, naglasio je on i dodao da će kriza pogoditi i RS i FBiH, jer su kanali njenog prenosa isti u oba entiteta.
Mantovaneli u intervjuu Novinskoj agenciji Republike Srpske (SRNA) preporučuje da se zaštite javne investicije i da se nastavi ulagati u velike infrastrukturne projekte koji stvaraju nova radna mjesta, jer bi se tako ublažili uticaji globalne krize u ovom stadiju.
“Druga stvar koju preporučujemo je da se zaštiti najugroženiji dio stanovništva. Iako je visok nivo socijalnih rashoda u odnosu na bruto-društevni proizvod BiH, to ne znači da se ukupno više troši na socijalna davanja nego da se postojeća ciljaju na najugroženije slojeve stanovništva”, naglasio je Mantovaneli.
Na pitanje da li bi u FBiH mogli da izbiju socijalni nemiri, Mantovaneli je rekao da ne misli da do njih može doći u razmjerima viđenim u Grčkoj.
“Ne mislim baš da je to situcija koja se ne može riješiti, ali je potrebna politička volja. U stvari, često međunarodne krize daju mogućnost da se ubrza tok reformi”, smatra šef Kancelarije Svejtske banke u BiH.
On je rekao da očekuje bolju koordinaciju mjera u borbi protiv ekonomske krize unutar BiH, koja će pogoditi oba dijela BiH, jer su mehanizmi njenog prenosa isti u oba entiteta.
“Čak i evropsko iskustvo u odgovoru na krizu pokazuje da svi živimo i radimo u integrisanoj ekonomiji i da ono što se učini na jednoj može da se kompenzira na drugoj strani na negativan način ukoliko se aktivnosti ne usklade”, ocijenio je Mantovaneli.
Prema njegovim riječima, finansijski sektor u BiH je manje pogođen krizom od ostatka svijeta, ali to ne znači da nije pod pritiskom.
“U svakom slučaju uticaj globalne krize se osjeti i u BiH”, naglasio je šef Kancelarije Svjetske banke u BiH i dodao da se kriza u BiH pretače posredstvom tri mehanizma.
On je pojasnio da se prvi mehanizam odnosi na bankovni sektori, koji više ne daje onoliko kredita koliko je to bio slučaj ranije.
“To znači da su smanjeni krediti i istovremeno je manje investicija, manje otvaranja radnih mjesta…Istovremeno, to znači da je sada mnogo skuplje i teže doći do kapitala kako u BiH tako i van nje”, rekao je Mantovaneli.
Prema njegovom riječima, drugi mehanizam su izvozna tržišta, jer skoro 90 odsto izvoza iz BiH ide u Srbiju, Hrvatsku i zemlje EU, odnosno tržišta koja su takođe pogođena krizom i zbog te činjenice je i manja potražnja za robom iz BiH, čije su cijene u stalnom padu.
“Treći mehanizam je dijaspora. Građani BiH iz inostranstva šalju značajne količine novca i taj iznos je u 2008. godini bio od 14 do 17 odsto ukupnog bruto društvenog proizvoda BiH. Sada se zbog krize dijaspora suočila sa gubitkom radnih mjesta ili težom finansijskom situacijom, što znači da će manje sredstava slati kući, a manjak tih sredstava doprinosi i smanjenju domaće potrošnje”, objasnio je Mantovaneli.
On je dodao da će uticaj finansijske krize biti osjetan i na realnoj ekonomiji u kojoj su njene naznake već vidljive.
“Izvoz opada, neke su firme već počele zatvarati radna mjesta i otpuštati radnike, a izvozno orijentisane kompanije su suočene sa dužim rokovima plaćanja iz inostranstva. Tako da očekujemo da će doći do smanjenja ekonomskog rasta u BiH”, dodao je Mantovaneli i napomenuo da je još otvoreno pitanje do kolikog će smanjenja rasta doći, jer sve zavisi kako će se odvijati situacija u ova tri mehanizma putem kojih se prenosi kriza.
Govoreći o bankarskom sektoru, Mantovaneli je ocijenio da je bankarski sektor u BiH relativno zdrav, ali ono što su domaće banke izgubile jeste mogućnost dobijanja sredstava od međunarodnih banaka.
Šef Kancelarije Svjetske banke u BiH naglasio je da su troškovi mobilizacije kapitala sada povaćani i skuplje je doći do kapitala.
“Stvar je u tome da banke imaju zdrav portfelj u većini projekata ali ne povećavaju svoje pozajmljivanje i ne dodaju ništa na to. Takva se situacija može održati samo određeno vrijeme, zato što banke moraju pozajmljivati”, pojašnjava Mantovaneli.
On naglašava da je to situacija koja sada pogađa banke u cijelom svijetu, te je ovaj sektor u BiH u mnogo boljem položaju u odnosu na Mađarsku ili Ukrajinu.
Govoreći o dokapitalizaciji banaka u BiH, Mantovaneli je ukazao da postoji potreba pronalaska načina da se pruži podrška i da se olakša pristup kreditima.
“Mjera koju su preduzeli organi vlasti, a posebno Centralna banka BiH, bila je vezana za stvaranje stabilnosti i dobrih uslova za rad banaka. Međutim, svi bi željeli prekinuti ovaj krug gdje banke više ne pozajmljuju jedna drugoj, niti građanima”, ističe Mantovaneli.
Kada je riječ o kamatnim stopama u BiH, Mantovaneli smatra da su one, ukoliko se gleda sa aspekta javnosti, visoke, odnosno više su nego što su bile.
“Iz perspektive globalnog haosa u kojem se svi nalazimo nije iznenađujuće da su kamate tolike kolike su. Ovo je kriza u kojoj je čak kompaniji poput `Tojote` teško doći do kredita”, rekao je Mantovaneli i istakao da je u globalnoj ekonomskoj krizi jednostavno došlo do paralize u međubankarskom pozajmljivanju.
Govoreći o projektima Svjetske banke u BiH, Mantovaneli je naveo da ima 16 projekata u vrijednosti 280 miliona američkih dolara koji se trenutno realizuju.
“Nadamo se da ćemo moći ubrzati provođenje naših infrastrukturnih projekata, jer je riječ o projektima koji su već odobreni i za koje je finansiranje obezbijeđeno po vrlo povoljnim uslovima”, naglasio je Mantovaneli.
On je pojasnio da, osim tekućih projekata, Svjetska banka razmatra mjere za ublažavanje ekonomske krize, a jedna od njih bi bila kreditna linija za sektor malih i srednjih preduzeća koji se bave izvozom, a suočavaju se sa problemom dobivanja kredita.
Mantovaneli je dodao da Svjetska banka razmatra mogućnost da obezbijedi dodatna sredstva u iznosu od 280 miliona američkih dolara, koja će biti odobrena u periodu od naredne dvije godine.
“Riječ je o kreditnoj liniji za preduzeća, obnavljanja plovnosti rijeke Save, te projektu navodnjavanja za koji je poseban zahtjev došao iz RS, kao i za ciljane socijalne pomoći”, rekao je Mantovaneli i dodao da bi to moglo omogućiti likvidnost u sistemu.