BEOGRAD, Učešće osiguranja u BDP-u u Srbiji je oko dva odsto, dok je u svijetu otprilike 10 odsto. Iako je neživotno osiguranje u Srbiji razvijenije, ono u prošloj godini bilježi lošije rezultate. Uzrok je to što preduzeća u besparici sve više štede na osiguranju.
Razvijenost ekonomije jedne zemlje mjeri se i učešćem osiguranja u bruto-domaćem proizvodu, a taj udio u Srbiji je oko dva odsto. Iako je neživotno osiguranje kod nas razvijenije od životnog, ono u prošloj godini bilježi lošije rezultate. Tom padu doprinijelo je i to što preduzeća u besparici štede sve više na osiguranju.
Oni koji uplaćuju osiguranje, kažu da se isplati. Tako je u junu do temelja izgorjelo više od 1.000 kvadrata magacinskog i prodajnog prostora za ugostiteljsku opremu preduzeća “Fimas”.
U tom slučaju, nesreća je pogodila ne samo vlasnika, već i osiguravajuću kompaniju kod koje preduzeće ima polisu – bila je to jedna od najvećih isplaćenih šteta u prošloj godini, vrijedna pola miliona evra. Preduzeće je sada u novom poslovnom prostoru.
“Oni su brzo odreagovali i u kratkom roku su nam isplatili kompletnu štetu, tako da smo uspjeli da u roku od nekih 60 dana napravimo novu zgradu i povratimo kompletno izgubljenu robu”, rekao je direktor tog preduzeća Dejan Ristić.
Iako je neživotno osiguranje koncentrisano u najveće kompanije i udio na domaćem tržištu odavno podijeljen, posljednjih godina u Srbiju je stiglo više firmi koje se bave isključivo tom vrstom osiguranja. Nažalost, štete su prilika da se dokažu.
“Način kako servisirate taj štetni događaj, kojom brzinom i na koji način, to je način na koji možete da se borite kao mali igrač“, kaže Bojana Svilar iz “AS osiguranja”.
Od 550 miliona evra, s koliko raspolaže osiguravajuća industrija kod nas, više od 80 odsto prikupljeno je polisama neživotnog osiguranja. Međutim, i bez podataka za posljednje tromjesečje, izvjesno je da su u 2013. godini veći rast zabilježile životne polise.
“Životno bilježi rast od nekih 10 posto, dok neživotno osiguranje prosto stagnira, ili će čak zabilježiti i pad. To je posljedica toga što prosto javna, velika preduzeća se opredjeljuju da štede, ne ugovaraju osiguranja i zbog toga se bilježi taj pad“, rekla je Nataša Đurđević iz “Delta đenerali osiguranja”.
Osiguravači kažu da se više se štedi na osiguranju opreme i zaposlenih, a manje na objektima.
“Mi se bavimo prije svega osiguranjem malih i srednjih preduzeća i tu vidimo veće interesovanje, nudimo, rekao bih, jednostavne i prilagodljive sa cijenom proizvoda“, kaže Kristof Cetl, direktor “Grave osiguranja”.
Osiguravajuće kompanije u Srbiji nude slične pakete osiguranja. Pokriće šteta u iznosu od 10 do 75 hiljada evra firma može da obezbjedi i polisom za koju godišnje treba da izdvoji od 100 do 250 evra. Za najniže pokriće to je samo osam evra mjesečno. RTS