BANJALUKA, Bosansko-hercegovačko tržište preplavljeno je odjećom i obućom nepoznatog porijekla i lošeg kvaliteta, a kupcima po cijeni originala prodaju stručno izrađene kopije, tvrde u udruženjima za zaštitu potrošača.
U tim udruženjima svoje tvrdnje argumentuju činjenicom da se građani često žale da u buticima ili na pijacama po visokim cijenama kupe navodni original, za koji naknadno ustanove da je riječ o falsifikatu.
I u Republičkoj upravi za inspekcijske poslove potvrđuju da je teško utvrditi šta je original, a šta falsifikat, jer se, kako pojašnjavaju, falsifikovana roba teško može prepoznati na osnovu ambalaže i izgleda.
U Udruženju za zaštitu interesa potrošača BiH pojašnjavaju da je problem u tome što su nauka i tehnologija toliko napredovale da je lako napraviti kopiju bilo kojeg proizvoda.
“Izmiješano je legalno i nelegalno tržište i više ne možemo vjerovati ni deklaracijama, a odjeću i obuću veoma je lako kopirati. Na pijacama ljudi kupe robu na kojoj je etiketa poznate marke, a kasnije se ispostavi da ta odjeća ili obuća nema nikakve veze sa proizvođačem koji stoji na deklaraciji”, pojašnjava Mesud Lakota, sekretar ovog udruženja.
Osvrćući se na uzroke ovakve situacije on kaže da su za proizvodnju plagijata potrebni skromni preduslovi.
“Za pravljenje falsifikovane robe potrebna je mašina i nekoliko radnika, pa je svako može proizvoditi”, objašnjava Lakota.
Dok u udruženjima za zaštitu interesa potrošača navode da je bh. tržište prezasićeno falsifikovanom robom, u nadležnim institucijama tvrde da čine sve kako bi je oduzeli.
Zoran Vučkovac, republički tržišni inspektor, navodi da je inspekcija u proteklom periodu oduzimala svu robu bez porijekla koju nađe u prometu. Potvrdio je da su upravo odjeća i obuća najčešće oduzimani.
“U prvih šest mjeseci ove godine republički tržišni inspektori oduzeli su 123 para obuće i 535 komada odjeće zbog toga što nisu posjedovali dokaz o porijeklu”, navodi Vučkovac.
Koliko je teško razlikovati falsifikat i original svjedoči i Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koji kaže da u pojedinim slučajevima samo stručno lice iz ovlaštenog zastupnika prema sitnim detaljima može utvrditi da je zaista riječ o falsifikatu.
“Naime, kad se posumnja da se radi o falsifikovanoj robi, Uprava za indirektno oporezivanje BiH ima obavezu da pozove ovlaštenog zastupnika te određene robne marke, koji potvrđuje da li se zaista radi o falsifikatu”, navodi Kovačević i dodaje da su u prvih osam mjeseci ove godine službenici UIO oduzeli tekstilnih proizvoda u vrijednosti od gotovo 200.000 maraka.
Prema njegovim riječima, u BiH se često pokušava uvesti roba koja predstavlja kopiju poznatih svjetskih brendova.
Brojke
• 123 para obuće oduzela inspekcija RS
• 535 komada odjeće oduzela inspekcija RS
• 200.000 maraka vrijednost odjeće koju je oduzela UIO
Najčešće falsifikovana roba
• – Odjeća i obuća
• – Nosači zvuka i slike
• – Tehnička roba
• – Prehrambeni artikli
Nezavisne novine
Falsifikate plaćamo po cijeni originala
