BRISEL, Ekonomija evrozone u prva je tri mjeseca rasla za 0,6 posto u odnosu na kvartal prije, nadmašena i najveća očekivanja.
Sudeći prema posljednjim ekonomskim pokazateljima, evrozona je na pravom putu oporavka. Bruto domaći proizvod je rastao više od očekivanja, stopa nezaposlenost je u padu, a jedino što brine je niska stopa inflacije.
Ekonomija evrozone u prva tri mjeseca ove godine povećala se za 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal, odnosno 1,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Riječ je o dvostrukom bržem rastu nego u proteklih šest mjeseci, čime su nadmašena i najoptimističnija očekivanja, a evrozona je iz sebe ostavila SAD i Veliku Britaniju.
Američki rast u prvom kvartalu, prema službenim podacima, bio je pola odsto. Međutim, ako bi se mjerio metodologijom s ove strane Atlantika, kretao bi se oko 0,1 odsto, donosi reporter Al Jazeere Saša Ćeramilac u presjeku Evrostatovog izvješća.
Zahvaljujući značajnom rastu uslužnog sektora, Britanci bilježe rast od 0,4 odsto, a neizvjestan ishod junskog referenduma sigurno ne pridonosi stabilnoj ekonomskoj klimi.
Stopa nezaposlenosti u evrozoni spustila se na 10,2 odsto, što je najniži nivo od polovine 2011. godine. Međutim, ono što brine su velike razlike unutar Unije – od najnižih 2,5 odsto u njemačkim regijama, do visokih 34 odsto u Španiji.
Dobra vijest i za zemlje regije
Ne ohrabruje ni stopa inflacije, koja je i dalje na niskim nivoima. Procjene govore da će se u aprilu kretati oko minus 0,2 odsto, a cilj Evropske centralne banke je da bude malo ispod dva odsto. Nervozu čelnika ove institucije izaziva upravo ta razlika između cilja na kojem aktivno rade i rezultata koji se na kraju pokaže.
Ipak, nema dvojbe da je rast eurozone potaknut, među ostalim, aktivnom politikom središnje banke, što rezultira jefitnim kapitalom. Značajnu ulogu odigrala je i niska cijena energenata, što je jedan od uzročnika niske stope inflacije. Sve to zajedno potiče oporavak potrošnje stanovništva, a ne treba zanemariti ni značajna finansijska sredstva koja su angažirana u rješavanju migrantske krize.
Sve ovo su dobre vijesti i za zemlje regije, jer jeftini kapital povećava izglede za ulaganja, ako smo dovoljno atraktivni. Benefite niskih cijena energenata osjetimo svaki mjesec u novčaniku, a rast lične potrošnje u evrozoni pozitivno bi se mogao odraziti na izvoznike u regiji.
Analitičari su složni u procjeni da će biti teško održati ovo ubrzanje inače iznimno sporog evropskog oporavka. Prema ovim podacima, BDP evrozone tek sada se vratio na nivo koju je imao prije početka globalne finansijske krize 2008. godine. Al Jazeera i agencije