Ekonomisti predviđaju da će ECB i naredne godine dodatno snižavati referentne kamatne stope.
Trgovinski konflikti, poput onih sa SAD-om i ponovo izabranim predsjednikom Donaldom Trampom, mogu dodatno ugroziti već oslabljenu privredu Evrope.
Za sada, Savjet ECB-a smanjio je depozitnu kamatnu stopu, koja služi kao smjernica na finansijskom tržištu, za 0,25 posto, na tri odsto. Ova stopa se odnosi na sredstva koja poslovne banke deponiraju kod centralne banke.
Štediše će vjerojatno osjetiti učinak ovog sniženja. Mnoge banke prenose pad depozitnih kamata na svoje klijente kroz niže kamate na štednju po viđenju i oročenu štednju.
Kamatna stopa po kojoj se poslovne banke zadužuju kod ECB-a također je snižena, sa 3,4 odsto na 3,15 odsto.
Niže referentne kamatne stope uopšteno su povoljne za privredu. Krediti postaju pristupačniji, a poduzeća i građani, poput onih koji grade kuće, mogu lakše doći do novca za investicije, čime se potiče rast.
Ekonomisti su očekivali novo sniženje kamata, a bilo je i spekulacija o još većem smanjenju od 0,5 odsto. Kraj razdoblja visoke inflacije u evrozoni otvorio je prostor za ovakve poteze monetarnih vlasti.
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde nedavno je upozorila na produženu privrednu slabost.
Francuska i Njemačka, ključne evropske privrede, u političkim su krizama, zbog čega gube ulogu motora reformi.
ECB je dodatno smanjila svoje prognoze ekonomskog rasta za evrozonu. Za 2024. očekuje rast od samo 0,7 odsto.
Prognoze za sljedeću i 2026. godinu također su pesimističnije nego u septembru i iznose 1,1 odnosno 1,4 odsto.
Godišnja inflacija nedavno je ponovo porasla, kako u Njemačkoj tako i u cijeloj evrozoni, dostigavši 2,3 odsto u novembru. German News Service