Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Pantović za CAPITAL TV: Od sna do imperije od 500 zaposlenih

    23. Januara 2026. — 14:02

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Rafinerija Modriča ponovo pokreće preradu otpadnih ulja

    30. Januara 2026. — 14:18

    Tužilaštvo pokrenulo istragu o požaru na zgradi IRB-a

    30. Januara 2026. — 13:54

    Vlada daje 1,3 miliona KM za održavanje informacionog sistema

    30. Januara 2026. — 13:24

    Kinezi traže radnike u Modriči i Omarskoj

    30. Januara 2026. — 12:05
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Cijena prirodnog gasa u FBiH raste za 3,99 odsto

    29. Januara 2026. — 16:46

    Koprivica tvrdi da je elektroenergetski sistem stabilan

    29. Januara 2026. — 14:59

    Lukoil prodao glavninu imovine američkoj kompaniji

    29. Januara 2026. — 13:25

    Mol kupio vlasnički udio u NIS-u za sumu između 900 miliona i milijarde evra

    26. Januara 2026. — 11:00

    Ko je najzaduženiji na Zapadnom Balkanu?

    29. Januara 2026. — 11:42

    Depoziti stanovništva za godinu dana porasli za dvije milijarde KM

    29. Januara 2026. — 10:48

    Devizne rezerve na kraju novembra 18,28 milijardi KM

    26. Januara 2026. — 15:15

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Spoljnotrgovinski deficit BiH premašio 14 milijardi KM

    11. Januara 2026. — 09:08

    Kako nas trgovci uče da trošimo više nego što planiramo

    29. Januara 2026. — 09:50

    Indija smanjuje carine na uvoz automobila iz EU na 40 odsto

    26. Januara 2026. — 12:10

    Mliječna Milka čokolada proglašena za prevaru godine

    21. Januara 2026. — 14:17

    Njemački lanac supermarketa sa 3.000 radnika pred stečajem

    10. Januara 2026. — 14:47

    Plate na Jadranu prazne domaće ugostiteljstvo

    20. Januara 2026. — 08:29

    U funkciji Centralni informacioni sistem u ugostiteljstvu

    10. Januara 2026. — 11:37

    Banjaluku za 11 mjeseci prošle godine posjetilo skoro 200.000 turista

    8. Januara 2026. — 08:42

    Sarajevo dočekalo 2026. godinu uz porast broja dolazaka i noćenja turista

    7. Januara 2026. — 08:16

    Cijena prirodnog gasa u FBiH raste za 3,99 odsto

    29. Januara 2026. — 16:46

    Koprivica tvrdi da je elektroenergetski sistem stabilan

    29. Januara 2026. — 14:59

    Evropska unija predložila specijalne vize za profesionalne vozače

    29. Januara 2026. — 14:20

    Lukoil prodao glavninu imovine američkoj kompaniji

    29. Januara 2026. — 13:25
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Opala prodaja vodke u Rusiji

    26. Januara 2026. — 10:15

    Googleov AI: YouTube je glavni izvor za odgovore na zdravstvene upite

    25. Januara 2026. — 14:54

    Najbrži voz razvija brzinu od 603 km/h, evo kada će biti u upotrebi

    25. Januara 2026. — 08:01

    Makronove naočale od 659 evra izazvale bum na berzi

    23. Januara 2026. — 09:05

    AI lagano preuzima i školovanje djece

    29. Januara 2026. — 15:39

    Policija opet pretresa Deutsche Bank

    29. Januara 2026. — 10:19

    Cijene nafte porasle na najviši nivo u poslednja četiri meseca

    29. Januara 2026. — 08:15

    Kako je mala evropska zemlja postala broj 1 u proizvodnji automobila

    28. Januara 2026. — 16:19
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Evropa na prekretnici: Kako regulisati AI?

Evropa na prekretnici: Kako regulisati AI?

adminadmin19. Septembra 2025. — 09:00Nema komentara5 minuta čitanja
Vodovod Gradiška
FOTO: Pixabay

BRISEL – Bivši italijanski premijer Mario Dragi pozvao je u utorak na privremenu obustavu, tj. pauzu dijela sprovođenja evropske Uredbe o vještačkoj inteligenciji (AI Act) dok se ne razjasne mogući nedostaci regulacije.

Njegov apel upućen je tokom konferencije u Briselu na kojoj se analiziralo sprovođenje preporuka iz njegovog ključnog izvještaja iz 2024. Pravila iz AI Act-a imaju za cilj da regulišu AI sisteme prema riziku koji predstavljaju za društvo – od minimalnih obaveza do strožih zahtjeva za visokorizične sisteme, pa sve do zabrana.

“AI Akt, koji je stupio na snagu u avgustu prošle godine, a u potpunosti će se primjenjivati od 2027, izvor je nesigurnosti”, rekao je Dragi.

Dragi tvrdi da je Uredba izvor „neizvjesnosti“, naročito u sljedećoj fazi sprovođenja koja se odnosi na visokorizične AI sisteme u sektorima kao što su kritična infrastruktura i zdravstvo.

“Prva pravila, uključujući zabranu sistema „neprihvatljivog rizika“, uvedena su bez većih komplikacija. Kodeksi ponašanja koje su potpisali najveći razvojni igrači, uz smjernice Komisije iz avgusta, razjasnili su odgovornosti”, rekao je Dragi, pa dodao: No sljedeća faza, koja se odnosi na visokorizične AI sisteme u sektorima poput kritične infrastrukture i zdravstva, mora biti proporcionalna i podržavati inovacije i razvoj. Po mom mišljenju, primjena ove faze trebala bi se privremeno obustaviti dok bolje ne razumijemo moguće nedostatke”, rekao je Dragi.

Zahtjevi industrije za odgodom

Ova izjava uslijedila je nakon što su industrijski čelnici ranije ove godine zatražili odgodu. Naime, poslovni sektor je već ranije tražio „zaustavljanje sata“ na AI Act, a taj dokument potpisalo je više od 40 evropskih kompanija, uključujući ASML, Philips, Siemens i Mistral, u pismu predsjednici Komisije Ursuli fon der Lajen u julu 2025, čime su zatražili dvogodišnju pauzu kako bi se omogućila razumna primjena i pojednostavljenje novih pravila.

Međutim, kritičari upozoravaju da bi odgoda ili popuštanje pravila moglo narušiti ključne mehanizme odgovornosti i zaštite temeljnih prava. Organizacije kao što su Access Now, Centre for Democracy and Technology Europe, te BEUC (Evropska organizacija potrošača) ističu da pojednostavljenje ne smije značiti deregulaciju. Kompanije koje posluju u zdravstvu, kritičnoj infrastrukturi, te u pružanju usluga koje mogu imati veliki uticaj na ljudska prava, moraju se pripremiti na dodatne zahtjeve poput dodatne dokumentacije, procjene rizika, nadzora nakon primjene i transparentnosti.

Takođe, problemi su se za pružaoce digitalnih usluga već pojavili. Najnovije odredbe o opštim AI sistemima (GPAI), poput ChatGPT-a i Gemini-ja, izazvale su dodatna pitanja jer smjernice Komisije za pružaoce usluga nijesu bile spremne na vrijeme. Prema izvještajima Euronewsa, nekoliko kompanija, uključujući Google, tražilo je dodatno vrijeme za usklađivanje s dobrovoljnim kodeksom ponašanja za GPAI. Dodatno, u većini država članica Unije još uvijek nije jasno koja će institucija nadzirati usklađenost kompanija s pravilima, jer Komisija još nije objavila spisak nadzornih tijela.

Pritisak SAD-a

U međuvremenu, čelnica EU za tehnologiju Henna Virkkunen najavila je da će Komisija u decembru predstaviti tzv. paket digitalnog omnibusa, koji će pregledati postojeće zakonodavstvo o tehnologiji i koji bi mogao olakšati poslovanje smanjenjem obaveza izvještavanja ili transparentnosti. Taj omnibus bi obuhvatio i pravila EU o AI.

AI Akt je takođe posljednjih nedjelja bio pod pritiskom američke administracije. Predsjednik SAD-a Donald Tramp zaprijetio je uvođenjem „značajnih dodatnih tarifa“ zemljama koje sprovode zakonodavstvo koje cilja američke tehnološke kompanije, „osim ako se uklone ove diskriminatorne mjere“.

Komisija je odgovorila da „je suvereno pravo EU-a i njegovih država članica da regulišu ekonomske aktivnosti na našem teritoriju, u skladu s našim demokratskim vrijednostima“.

Evropa mora djelovati kao federacija

U svom obraćanju, bivši italijanski premijer izrazio je i sumnju u evropski cilj nulte emisije vozila s unutrašnjim sagorijevanjem do 2035. godine, tvrdeći da „ciljevi počivaju na pretpostavkama koje više ne važe“ za automobilsku industriju. Rok 2035. ključna je tema u okviru Strateškog dijaloga o budućnosti automobilske industrije koji Komisija vodi s predstavnicima sektora kako bi se obezbijedio glatki prelazak na mobilnost s nultom emisijom.

Prema Dragiju, tržište električnih vozila raste sporije od očekivanog, dok „evropske inovacije zaostaju, modeli su skupi, a politika lanca snabdijevanja fragmentirana“.

“Posljedica svega je da evropski vozni park od 250 miliona vozila stari, a emisije CO2 u posljednjim godinama jedva da su pale”, naglasio je Dragi.

Takođe, kao što je već predložio u svom izvještaju prije godinu dana, nadolazeći pregled regulacije emisija CO2 „trebalo bi da slijedi tehnološki neutralan pristup i uzme u obzir tržišne i tehnološke promjene“.

Dragi se osvrnuo i na potrebu reforme i veće integracije među državama članicama, što je već istakao u svom izvještaju.

“U nekim ključnim oblastima Evropa mora početi djelovati manje kao konfederacija, a više kao federacija”, rekao je, aludirajući na ukidanje prava veta u odlučivanju ili barem smanjenje mogućnosti država da se udalje od zajedničkog projekta.

“Čak i bez promjene Ugovora, Evropa već sada može mnogo više postići koncentrisanjem projekata i udruživanjem resursa”, dodao je, sugerišući mehanizme poput „poboljšane saradnje“ između voljnih država članica.

Pozvao je i na razmatranje zajedničkog zaduživanja za zajedničke projekte, bilo na nivou EU ili među koalicijom država članica.

“Zajedničko izdavanje obveznica omogućilo bi Evropi finansiranje većih projekata u oblastima koje povećavaju produktivnost, inovacije, skalabilne tehnologije, R&D odbrane ili energetske mreže, gdje fragmentirano nacionalno finansiranje više nije efikasno”, rekao je.

Promjena tona

Mario Dragi u svom izvještaju iz 2024. relativno optimistično je ocijenio izvodljivost ključnih evropskih ciljeva. AI regulativa i cilj nulte emisije vozila do 2035. predstavljeni su kao ostvarivi pod uslovom uspješne koordinacije EU, podsticanja inovacija i integracije resursa i infrastrukture. Dragi je tada zagovarao tehnološki neutralan pristup, jasno definisane odgovornosti i usklađenu primjenu industrije.

Međutim, sada pokazuje znatno oprezniji ton. AI Act sada opisuje kao „izvor nesigurnosti“ i predlaže privremenu pauzu u primjeni kako bi se bolje procijenili rizici, posebno za visokorizične sisteme. Cilj nulte emisije vozila do 2035. takođe se dovodi u pitanje – tržište električnih vozila raste sporije od očekivanog, inovacije kasne, a lanac snabdijevanja ostaje fragmentiran. Dok je izvještaj nudio idealni scenario „ako sve ide po planu“, posljednja izjava odražava stvarne prepreke i potrebu za prilagođavanjem strategija. Bankar.me

AI Act eu vjestacka inteligencija
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakEU razmatra brže uvođenje zabrane ruskog LNG-a
Sljedeći članak Maxi Doge probija $2,2M u ICO-u – Spreman donijeti 12,8x dobitke u 2025.?

Povezani članci

TECH 02 minute čitanja

Šta donose nova pravila EU o vještačkoj inteligenciji

TECH 02 minute čitanja

Gejts: AI će zamijeniti ljekare, profesore i druge stručnjake

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Rafinerija Modriča ponovo pokreće preradu otpadnih ulja

30. Januara 2026. — 14:1803 minute čitanja

MODRIČA – Rafinerija ulja Modriča nakon 30 godina planira da ponovo pokrene preradu otpadnih ulja, saznaje portal CAPITAL.

Tužilaštvo pokrenulo istragu o požaru na zgradi IRB-a

30. Januara 2026. — 13:54

Vlada daje 1,3 miliona KM za održavanje informacionog sistema

30. Januara 2026. — 13:24

Kinezi traže radnike u Modriči i Omarskoj

30. Januara 2026. — 12:05

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.