LONDON, Na valutnim je tržištima prošle nedjelje kurs evra znatno pao, što je posljedica niza podataka koji nagovještavaju dublju i dužu recesiju u evrozoni nego što se očekivalo.
Cijena evra prema američkoj valuti pala je prošle nedjelje 1,27 odsto, na 1,3084 dolara. U odnosu na japansku valutu, kurs evra potonuo je 1,79 odsto, na 104,45 jena.
I američka je valuta oslabila prema japanskoj, pa je cijena dolara pala 0,50 odsto, na 79,85 jena.
Pad kursa evra posljedica je niza pokazatelja da ekonomija evrozone sve dublje klizi u recesiju. Izvještaj uticajnog londonskog instituta Markit pokazao je da se pad aktivnosti u industrijskom sektoru, nakon rubnih zemalja evrozone, učvrstio i u ključnim zemljama, poput Njemačke i Francuske.
Podaci iz Njemačke, Španije i Francuske pokazali su značajan pad aktivnosti u industrijskom sektoru, a italijanska industrijska proizvodnja zabilježila je znatno veći pad nego što se očekivalo.
Prema podacima Markita, pale su i aktivnosti u uslužnom sektoru evrozone, dok je evropski statistički ured Eurostat izvijestio da je stopa nezaposlenosti dostigla rekordnih 10,9 odsto.
Evro je bio pod pritiskom i zbog predstojećih izbora u Francuskoj i Grčkoj jer je francuski predsjednički kandidat Francois Hollande, koji vodi u anketama, obećao da će preusmjeriti pažnju na podsticanje rasta. Strahuje se da bi to moglo izazvati napetosti u njemačko-francuskim odnosima.
Nepredvidivost je izraženija u slučaju izbora u Grčkoj, jer se procjenjuje da će dvije vodeće stranke koje podupiru uslove iz programa međunarodne pomoći u slučaju koalicije imati tek tijesnu većinu nad strankama koje se tim uslovima protive.
Dolar se, pak, pod pritiskom našao u petak, nakon što je objavljeno da je u aprilu u SAD-u otvoreno samo 115.000 novih radnih mjesta, znatno manje nego što su analitičari očekivali.
Razočaravajuća brojka oživjela je strahovanja da američki ekonomski rast posustaje te podstakla očekivanja da će američka centralna banka Fed dodatno ublažiti monetarnu politiku.
S druge strane, u Evropi se zasad ne očekuje labavljenje monetarne politike. Nakon što je Evropska centralna banka u četvrtak na sastanku u Barseloni zadržala ključne kamatne stope u evrozoni na rekordno niskih jedan odsto, njen čelnik Mario Dragi kazao je da će se ekonomija evrozone u ovoj godini vjerovatno oporaviti, iako su prisutni i rizici od pada aktivnosti.
“Ukupno je Dragijev nastup bio manje intoniran u smjeru mogućeg ECB-ovog snižavanja kamata nego što se očekivalo”, tumači Greg Moore iz TD Securitiesa, prenose agencije.
