BRUXELLES – Evropski parlament (EP), Savjet EU i Evropska komisija (EK) su nakon polugodišnjih pregovora postigli dogovor o okviru EU za provjeru direktnih stranih ulaganja. Do dogovora je došlo usred ‘trgovinskog rata’ Kine i Sjedinjenih Država, zbog kojeg se Kina s direktnim stranim ulaganjima eksplozivno okrenula prema Evropi. 
Direktiva, o kojoj su europske institucije postigle dogovor u utorak, 20. studenoga, znači da će se provoditi kontrola nad strateškom imovinom europskih poduzeća od ključne važnosti za Europsku uniju. Uz pomoć ovog dogovorenog paketa EU i države članice moći će zaštititi svoje glavne interese i istovremeno ostati jedan od najotvorenijih režima ulaganja u svijetu.
U Komitetu za međunarodnu trgovinu Europskog parlamenta su za Radio Slobodnu Evropu potvrdili da je u toku dogovaranje tehničkih detalja, te da će finalni tekst okvira vjerovatno biti poznat iduće sedmice.
Nakon što se s tekstom složi Odbor stalnih predstavnika ili skraćeno COREPER (pomoćno tijelo Savjeta EU, koje ima ključnu ulogu u pripremi odluka Savjeta) početkom novembra, slijedi ponovo glasanje u Komitetu za međunarodnu trgovinu EP – prvo početkom prosinca, a zatim na plenarnoj sjednici EP u veljači ili martu naredne godine. Očekuje se zatim da Vijeće EU formalno odobri tekst i da ga potpišu predsjednici EP i Savjeta, a nakon objave stupa na snagu, dakle naredne godine.
U EU kažu kako postoji otvorenost prema direktnim stranim ulaganjima, jer se njima potiču ekonomski rast, inovacije i zapošljavanje. Međutim, kako napominju, u nekim slučajevima strani ulagači mogu pokušati steći stratešku imovinu koja bi im omogućila da kontrolišu ili utiču na evropska preduzeća čije su djelatnosti od ključne važnosti za sigurnost i javni poredak u EU-u i državama članicama.
“Evropa mora uvijek braniti svoje strateške interese, i to je upravo ono što će nam novi okvir pomoći ostvariti. To je ono što želim reći kad kažem da nismo naivni u provedbi slobodne trgovine. Potrebno je osigurati nadzor nad postupcima u kojima strana poduzeća kupuju europsku stratešku imovinu”, izjavio je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.
“Većina trgovinskih partnera Evropske unije već ima mehanizam provjere. Bez pribjegavanja protekcionizmu, vrijeme je da se pokaže da Evropa nije naivna u ovom vremenu globalizacije. Ukoliko želi sačuvati povoljnu klimu za investicije – koje su izvor rasta, zapošljavanja i inovacija – mora zaštititi europsku imovinu. Nismo protiv stranih investicija, ali jesmo protiv čudnih”, izjavio je i izvjestitelj Komiteta za međunarodnu trgovinu Europskog parlamenta Franck Proust, u priopćenju nakon što su mjere dogovorene.
U Evropskom parlamentu su Radiju Slobodna Evropa rekli kako u tekstu okvira kojim se Evropa štiti kada su u pitanju strane investicije Kina nije eksplicitno spomenuta. Međutim, izvorni prijedlog Komisije sastavljen je na zahtjev Njemačke, Francuske i Italije. EK je prijedlog iznijela 14. rujna prošle godine, a o tome su od srpnja ove godine vođeni razgovori sa EP i Vijećem.
Berlin se, naime, zabrinuo nakon što je kineski proizvođač kućanskih aparata Midea 2016. godine preuzeo njemačkog proizvođača industrijskih robota Kuku a strahovanja je dodatno pojačao kineski proizvođač automobila Geely kupovinom udjela u njemačkom Daimleru od 9,7 posto.
Istraživanje fondacije Bertelsmann, objavljeno u maju ove godine pokazalo je da je 64 posto kineskih ulaganja u Njemačkoj u protekle tri godine bilo usmjereno u sektore koje Peking svrstava u prioritete strategije “Made in China 2025”.
Kineski mediji ove godine su već pisali kako su “protekcionistički nastupi američkog predsjednika Donalda Trumpa ostavili traga na globalnoj ekonomiji, tako što je Kina promijenila interese”. Direktna ulaganja Kine u inozemstvu, prema navodima tamošnjih medija, dramatično su se promijenila u odnosu prema SAD-u i Kanadi i usmjerila prema Velikoj Britaniji i ostatku Evrope.
Najavljene kineske investicije u prvoj polovini 2018. gostigle su 22 milijarde američkih dolara u Europi, a samo 2,5 u Sjevernoj Americi. Istovremeno, dovršene kineske investicije u Europi u prvoj polovini ove godine dostigle su 12 milijardi dolara, što je za 4 posto više nego u istom periodu prošle godine. S druge strane, ulaganja prema Sjevernoj Americi smanjena su za 92 posto, na dvije milijarde dolara, navodi se u istraživanju londonske tvrtke Baker McKenzie i američkih analitičara iz Rhodium Groupe.
I u ove podatke još nije uključen neuobičajeno veliki ugovor iz 2017. o akviziciji švicarske biotehnološke firme Syngenta, od strane ChemChina, vrijednu 42 milijarde dolara. Privlačeći 3,6 milijardi dolara ulaganja, Švedska je bila najveće evropsko odredište za kineski kapital u prvoj polovini 2018. godine, nakon čega slijedi Velika Britanija (odnosno Ujedinjeno Kraljevstvo), gdje su investicije dostigle 1,6 milijardi dolara. U Njemačkoj je uloženo 1,5 milijardi dolara, a u Francuskoj 1,4 milijarde.
Neizvjesnost oko američko-kineske trgovine nastavlja uticati na odluke investitora, kažu u BakerMcKenziju, te ukazuju na nevjerojatnost razine i brzine kojom se ovaj investicijski preokret dogodio.
“Istovremeno, nitko ne bi trebao biti iznenađen smjerom – Kina se aktivno udvara EU s ponudama recipročnog tržišnog pristupa u pokušaju da pokaže kako strana ulaganja nisu jednosmjerna ulica, dok trgovinski odnosi s SAD-om nastavljaju čvrsto ići prema dolje”, kazao je Thomas Gilles, predsjednik Baker McKenzie’s kineske grupe za Europu, Bliski Istok i Afriku.
Industrijski sastav kineskog ulaganja također se značajno promijenio u prvoj polovini ove godine i u Europi i u Sjevernoj Americi. Sektori, uključujući automobilski, zdravstveni i biotehnološki, te potrošački proizvodi i usluge, postali su glavni primaoci direktnih kineskih inozemnih ulaganja u obje regije. Sektor nekretnina i ugostiteljstva izgubio je svoje mjesto na vrhu, ali je i dalje ostao privlačan kineskom kapitalu.
“Nakon pet godina sličnih investicijskih volumena u Europi i Sjevernoj Americi, kineski investitori sada očito preferiraju Europu. Regulatorne prepreke ostaju niže, politički odnosi su predvidljiviji, a Europa nudi veliku bazu industrijske visokotehnološke imovine, što se dobro podudara s kineskim inozemnim investicijskim prioritetima”, kaže direktor Rhodium Group Thilo Hanemann.
Među kineske investicijske prioritete posljednjih godina, kada je u pitanju Evropa, spada i Balkan, što je takođe zabrinulo Brisel, koji je i o tome javno upozoravao.
Evropski povjerenik za proširenje Johannes Hahn je u kolovozu ove godine izrazio sumnju da Kina ekonomski angažman na zapadnom Balkanu koristi za širenje “na mala vrata” političkog uticaja na EU.
Odgovarajući na pitanje portala Politico.eu koje zemlje zapadnog Balkana stavlja u kontekst opasnosti da postanu “trojanski konji” Kine u EU, Hahn je rekao da je prethodnih godina najveći dio zapadnih briga bio usmjeren na ruske aktivnosti, ali da postoji mnogo više razloga za nespokoj zbog Kine koja je napravila niz značajnih investicija u infrastrukturne projekte u regiji.
Nakon eksplozije ruskih investicija u ekonomiju na istoku Evrope, posebno u Crnoj Gori i Srbiji, pa i dijelu BiH, Kinezi su preuzeli primat.
Prošle godine, na summitu “Mehanizam 16 plus 1” u Budimpešti kineski premijer Li Keqiang najavio je da će Kina osigurati tri milijarde dolara za razvoj zemalja Centralne i Istočne Europe (CEE).
Evropski povjerenik Hahn je upozorio da treba biti svjestan strateškog koncepta Kine i reagirati na adekvatan način.
“Mislim da će to biti jedan od najvećih izazova za Europu”, naveo je Hahn.
