KIJEV/MOSKVA, Bitka između Brisela i Moskve za prevlađujući uticaj u Ukrajini sada se, uglavnom, vodi na ekonomskom terenu, konstatuju mediji u Kijevu.
EU nudi Kijevu asocijativno članstvo, a ruski predsjednik Vladimir Putin korist od deset milijardi dolara godišnje, ako se “mlađa sestra” priključi Carinskom savezu tri članice Zajednice nezavisnih država. Predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič je tokom minule sedmice imao više susreta sa ministrima spoljnih poslova Holandije, Danske, Poljske i još nekoliko članica EU koje su obećale podršku i pomoć Kijevu ukoliko do kraja ljeta ispuni sve uslove da bi od Brisela dobio sporazum o pridruživanju.
Istovremeno je sekretar ukrajinskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost Andrej Kljujev boravio, zajedno sa liderom opozicione partije Batkivšćina Arsenijem Jacenjukom, u Briselu, gdje se konkretno sa predstavnicima EU razgovaralo o uslovima koje treba ispuniti u naredna četiri mjeseca da bi se sporazum o asocijaciji potpisao u septembru. Kljujev i Jacenjuk su, kako prenosi agencija UNIAN, ocijenili da njihova zemlja može ispuniti 71 uslov EU da bi postala asocijativni član Unije. Vođa Batkivšćine je predložio da se u ukrajinskoj Vrhovnoj radi (nacionalnom parlamentu) osnuje specijalna deputatska komisija za ubrzanu izradu zakona usmjerenih na evrointegracije.
Putin je, prilikom tradicionalnog godišnjeg odgovora na pitanja građana Rusije, ukazao da bi Ukrajina, ukoliko se pridruži Carinskoj uniji, u kojoj su za sada, pored njegove zemlje, Bjelorusija i Kazahstan, godišnje imala ekonomsku dobit od približno deset milijardi dolara. Takva dobit bi uslijedila ne samo zbog znatno nižih cijena ruskog gasa, već i drugih pogodnosti koje bi ukrajinska preduzeća imala na tržištu Carinske unije, tvrdi Putin koji je ranije ove godine, prilikom razgovora sa Janukovičem, pokušao da ukaže svom ukrajinskom kolegi na veliku korist za njegovu zemlju ako uđe u Carinsku uniju.
Ukrajina je za sada stavila do znanja da bi prihvatila status posmatrača u Carinskoj uniji, ali iz Moskve je brzo stigao odrečan odgovor i savjet da se Kijev mora, na kraju, opredijeliti da li će se čvršće ekonomski vezati za Rusiju ili EU. Koliko je Rusiji stalo do Ukrajine dovoljno govori i činjenica da je u Kijev doputovao i ekonomski savjetnik predsjednika Rusije Sergej Glazjev, u pokušaju da “prelomi” svoje ukrajinske domaćine i objasni im da budućnost njihove države leži baš u Carinskoj uniji.
Glazjev se nije libio ni da zaprijeti Kijevu, ukoliko zaključi asocijativni sporazum sa EU, da će mu vrata Carinske unije u tom slučaju biti zatvorena.
Glasila u Kijevu, počev od nacionalne TV do štampanih medija, pomno prate i najnovije izjave čelnika Gasproma Alekseja Milera i portparola te kompanije Sergeja Kuprijanova koji su ukazivali na nemogućnost stabilnog snabdijevanja gasom evropskih potrošača kroz ukrajinske cjevovode.
Neposredno poslije Milera i Kuprijanova oglasio se i vicepremijer Ukrajine Jurij Bojko ocjenom da je glavni problem u odnosima dvije zemlje ranije potpisani “neljudski gasni ugovor” koji prisiljava Kijev da od susjedne zemlje preuzima sve manje tog energenta, jer nije u stanju da plati “astronomsku cijenu” plavičastog goriva koja je lani iznosila više od 420 dolara za hiljadu kubnih metara.
Lani je Ukrajina kupila od Rusije oko 32,8 milijardi kubika gasa ili za oko petinu manje nego prethodne godine, a u prvom kvartalu 2013. te nabavke su još drastičnije skresane, jer u Kijevu tvrde da su našli “drugi način da dođu do jeftinijeg gasa”, dok u Moskvi ponovo sumnjiče svoje ukrajinske partnere za “nepoštene gasne igre”. Tanjugbiz.rs