Nelson: Građani moraju tražiti odgovornost lidera

BANJALUKA – Jedinstveni registar računa fizičkih lica je praktična potreba i ne bi trebao biti političko pitanje. To je baza podataka koja pomaže u borbi protiv pranja novca, protiv korupcije i finansiranja terorizma, rekao je u intervjuu za portal CAPITAL ambasador Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini (BiH) Eric Nelson.

Nelson je istakao da uslovi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) nisu uslovi, već podsticaji reformama u BiH od kojih će građani i privreda imati koristi.

„Ponuda MMF-a od 750 miliona evra još je na stolu, umjesto toga Republika Srpska je izabrala, uz nizak stepen transparentnosti, da proda obveznice na Londonskoj berzi. Sama razlika u kamati je 60 miliona evra u odnosu na uslove MMF-a, to će poreski obveznici morati platiti. Pitanje je zašto i o tome ljudi trebaju razmisliti i tražiti odgovornost“, istakao je Nelson.

CAPITAL: SAD i Evropska unija (EU) stalno ističu da 2021. godina mora biti godina djelovanja da bi se otvorilo novo, pozitivno poglavlje. Šta je prvi korak ka tome?

NELSON: Prvi korak znači da političari sjednu za sto i suoče se sa najvažnijim problemima, a oni su u oblastima privrede, ekonomije i jasni su svim građanima BiH. Građani vide da ekonomska situacija nije dobra i da se pogoršava i koliko pandemija koronavirusa utiče na njih, vide gubitak radnih mjesta i zabrinuti su. Lideri se moraju okupiti u godini koja nije izborna i u kojoj treba raditi, kroz ozbiljan dijalog i diskusiju o neophodnim kompromisima kako bi se oživjela ekonomija, unaprijedilo poslovno okruženje, otvorila nova radna mjesta. Najvažnije je da se građanima osigura nada, da vide da se stvari poboljšavaju. Evropska unija je rekla koji su ključni prioriteti za BiH. Ima ih 14, ambiciozni su, ali se mogu postići, uz posvećenost lidera. To nije samo ekonomija, radi se i o vladavini zakona i izbornoj reformi, da građani znaju da svi mogu učestvovati u izborima i da je svaki glas bitan i da lideri nakon 2022. i svih izbora kasnije moraju biti odgovorni zbog izbornih rezultata. Postoji nekoliko zakona koji se moraju mijenjati kako bi se to omogućilo i ukinule slabosti izbornog sistema.

CAPITAL: Kažete da je prvi korak da lideri sjednu za sto. Kako ocjenjujete sadašnje ponašanje izabranih zvaničnika u BiH? Da li su oni istinski opredjeljeni za reforme ili koče napredak?

NELSON: Kada pročitate vijesti, vidite da mnogi lideri rade na izmišljanju problema, a ne na njihovom rješavanju. BiH ima priliku da ove godine pokaže potencijal da dobije status kandidata za EU sa određenim brojem reformi koje su dostižne. Na primjer, jedna od tih reformi je Zakon o javnim nabavkama koji je veoma važan zato što se mnogo novca gubi u procesu javnih nabavki, ima puno korupcije, neefikasnosti koje se tiču nabavki i vidimo i negativan uticaj zakona pri odgovorima na pandemiju. BiH treba Zakon o javnim nabavkama, postoji nacrt koji je EU pregledala i koji je usvojio Savjet ministara i čeka se Parlament BiH. Nadam se da taj zakon neće biti razvodnjen ili oslabljen da postane neefikasan, već da će biti usvojen kako bi se smanjio stepen korupcije.

CAPITAL: Na šta mislite kada kažete da lideri izmišljaju probleme?

NELSON: Pitanje je na šta se trebamo fokusirati. Nedavno je bilo „non pejpera“ koji kruže, govore o tome šta je budućnost zapadnog Balkana, kako EU treba pristupiti… Debata o granicama na Balkanu nije korisna, to je odvraćanje pažnje, ali može biti podsjetnik da BiH i svi na zapadnom Balkanu treba da idu ka EU, gdje granice postaju manje važne, jer ljudi, kapital i roba imaju slobodu kretanja. Na to treba da se fokusiraju, a ne na političke ideje koje govore o tome da se ide nazad. Napredak BiH ka EU se može desiti ove godine ako se lideri fokusiraju na važne stvari.

CAPITAL: Pored Zakona o javnim nabavkama i vladavine prava, koje su ekonomske reforme neophodne BiH i šta odbija investitore od ulaganja u BiH?

NELSON: Da bi se poboljšala poslovna klima najznačajnije je poboljšati vladavinu zakona, jer svaki radnik, investitor želi da radi u okruženju gdje su poznata pravila. BiH ima veliku manu u smislu da je regulatorno okruženje komplikovano, konfuzno i nije transparentno. U pravosuđu je slaba zaštita vlasničkih prava. Pravosudni sistem je slab. Ako se poboljša vladavina zakona, ojačaće se ekonomija i dobiti više investicija. Još jedan problem je veliki broj javnih preduzeća koje kontrolišu političke stranke. Ta preduzeća su neefikasna i netransparentna, to su organizacije koje nisu prilagođene otvaranju novih radnih mjesta, već interesima politike. Svjetska banka svake godine radi procjenu lakoće poslovanja i nažalost BiH je na najnižem mjestu u jugoistočnoj Evropi. To znači da će poslovni ljudi otvoriti fabriku u zemlji gdje je bolje poslovno okruženje, manja korupcija i gdje imaju podršku. Teško je ljudima da razumiju kada govorimo o svim ovim standardima EU, šta to znači za građane, ali svaki korak koji BiH napravi da bi uskladila propise sa EU ili Svjetskom trgovinskom organizacijom jeste napredak koji štiti i potrošače i radnike, jača vladavinu zakona, konkurenciju, zaštitu okoline…

CAPITAL: Institucije u BiH, na različitim nivoima, koriste finansijsku i tehničku pomoć USAID-a i EU. Koje reforme su najbolje urađene do sada?

NELSON: Ove godine USAID slavi 25 godišnjicu od kada ulažemo u izgradnju kapaciteta u BiH. Jedna od najboljih investicija bila je u reformu bankarskog sektora, podršku Centralnoj banci i Agencijama za bankarstvo, one su kičma finansijskog sektora i poslovanja svakog domaćinstva. Postojanje stabilnosti u tom sistemu je ključno i prednost je koju BiH ima. BiH radi dobar posao i po pitanju održavanja svoje valute, to je prednost nad susjednim zemljama. To što su depoziti u bankama osigurani do 50.000 KM je rezultat djelovanja USAID-a i pomoći finansijskom sektoru. Takođe smo investirali u elektronsku upravu i poreski sistem, naročito u Republici Srpskoj, gdje smo pomogli da se modernizuje poreski sistem. Nadamo se da će se manje vremena provoditi u plaćanju poreza i da će se izbjeći korupcija u brojnim zbunjujućim koracima na tom putu. To je još jedna pozitivna investicija i Republika Srpska je bila zaista uspješna u implementaciji toga. Vidimo uspjeh, ali i da treba još puno toga uraditi. Potrebno je stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH. Ako neka firma želi prodavati u Sarajevu i Istočnom Sarajevu, to bi trebalo biti lako, a ne komplikovano. Nažalost, može biti jako komplikovano zbog različitih propisa i neusklađenih standarda. Jedan primjer je i elektronski potpis. BiH treba zakon o elektronskom potpisu koji zadovoljava standarde EU, IT sektor ima sjajan potencijal, ali zakon koji postoji je neadekvatan, a dva zakona Republike Srpske i Federacije BiH nisu usklađena. To bi trebalo lako da se riješi i MMF je dodao 70 miliona evra u svom programu za elektronski potpis. Kada se to uredi više kompanija će biti spremno da investira, građanima će biti lakše da obavljaju poslove i komuniciraju s institucijama online.

CAPITAL: Kada govorite o MMF-u, da li je uslov da se formira jedinstveni registar računa fizičkih lica politički i prenos nadležnosti ili praktična potreba?

NELSON: To je jasno praktična potreba i ne bi trebalo biti političko pitanje. Svaka zemlja treba stabilnost u bankarskom sistemu i MMF je najbolji u tome da nudi tehničku pomoć i rješenja da finansijski sistemi ostanu jaki, da bi stanovništvo i privreda biti zaštićeni. Jedinstveni registar računa je jednostavno baza podataka koju svi dijele, gdje možemo lako naći tačne podatke i koji će držati odgovornim sve banke u zemlji. Jako je važno da postoji funkcionalan registar računa, jer to pomaže vlastima da osiguraju da nema pranja novca, da se bore protiv korupcije, da ograniče i otkriju finansiranje terorizma. To je prioritetno pitanje koje može biti riješeno kao praktično pitanje.

CAPITAL: Da li je razlog za odbijanje registra to što se želi omogućiti nastavak pranja novca u BiH?

NELSON: To je problem koji će se nastaviti sve dok se to rješenje odlaže. Mi se nadamo da to pitanje možemo riješiti sa BiH. Borba protiv korupcije, koja ide paralelno sa pranjem novca i finansiranjem terorizma i drugim malignim uticajima, mora se riješiti.

Ponuda MMF-a od 750 miliona evra još je na stolu

CAPITAL: U odnosu na MMF kako gledate na zaduženje Republike Srpske prodajom obveznica na Londonskoj berzi gdje je zaduženje po kamatnoj stopi nepovoljnijoj od one koju je nudio MMF?

NELSON: Jako je važno da se CAPITAL bavio tom temom, svaki građanin treba da traži odgovor na to pitanje i odgovornost lidera i da u skladu s tim odgovorima i glasa na izborima. Finansiranje koje je Republici Srpskoj veoma potrebno da se pripremi za određen ekonomski oporavak je ponuđeno od strane MMF-a, nuđeni su jako dobri uslovi, sa najmanjom kamatom od 0,9 odsto da se kredit vraća za pet godina i u 12 rata svake dvije godine. To su jako dobri uslovi. Ponuda MMF-a dolazi sa uslovima koji su u stvari podsticaji, a ne uslovi. MMF i SAD žele da se taj novac troši na pravi način, da se dobro ulaže u korist građana i da se stvara rast u BiH. Ponuda MMF-a od 750 miliona evra još je na stolu. Umjesto toga Republika Srpska je izabrala, uz nizak stepen transparentnosti, da proda obveznice na Londonskoj berzi. Rezultat je zaduženje sa mnogo višom kamatnom stopom, od pet odsto i vraćanje kredita za pet godina odjednom. Sama razlika u kamati je 60 miliona evra u odnosu na uslove MMF-a, to će poreski obveznici morati platiti, pitanje je zašto i o tome ljudi trebaju razmisliti i tražiti odgovornost. Pozivam MMF da dodaju podsticaje koji će vlastima pomoći da riješe pitanja ekonomskog rasta. Pored pomenutih reformi, neophodna je i reforma zakona o električnoj energiji i gasu, USAID ulaže i daje savjete u energetskom sektoru godinama da se riješe nedostaci i kontradikcije u regulativi. BiH kao članica Energetske zajednice mora ispuniti standarde kako bi dobila korist od integrisanja u tu zajednicu. Umjesto toga, imamo pojedince koji se bore da tržište ovdje ostane podijeljeno i konfuzno, što obeshrabruje investitore i drži cijene vrlo visokim. To je nešto što bi MMF želio stimulisati kada su ponudili svoja sredstva.

CAPITAL: Ko su pojedinci koji se bore da energetsko tržište ostane konfuzno?

NELSON: Ne bi to opisao kao pojedince, jer pojedinci dođu i prođu, radi se o strukturi, o neuspjehu da se prepozna da naročito u energetskom sektoru BiH treba jedinstven ekonomski prostor tako da energija može da bude obezbijeđena po najboljoj cijeni, uz najveću sigurnost. Treba da bude minimizirana zavisnost od bilo kojeg pojedinačnog isporučioca energije. To treba uraditi i zbog životne sredine.

CAPITAL: Kolika je odgovornost građana? Da li su dovoljno angažovani i treba li više da insistiraju na odgovornosti zvaničnika za zastoj na evropskom putu?

NELSON: Kada putujem po BiH, upoznajem različite ljude, mnogi pokušavaju rješavati probleme i pronaći šanse, adekvatno obrazovanje, zdravstvo, posao i na lokalnom nivou se problemi više rješavaju. Nažalost, kako se penjete više, na kantonalni, entitetski i državni nivo, nailazite na pitanja kojima se i dalje održava podijeljenost kako bi se promovisali lični, privatni interesi, pokušava se ljudima pažnja okrenuti na pitanja ka prošlosti. Nadam se da građani neće odustati od nade, vidim njihov potencijal, upornost, ali nažalost vidim i one koji odustaju i odlučuju da odu iz zemlje zato što je to jedini način da nađu sigurnost i prosperitet. To je jako tužno, BiH ima najvišu stopu odlaska ljudi u Evropi i na svijetu. Nadam se da će građani biti mudri kome da daju svoj glas, da ga neće jeftino prodavati, da to iskoriste za lidere koji proizvode najbolje rezultate za ovu zemlju, napredak i poboljšanje.

CAPITAL: Građani često sumnjaju u namjere SAD i EU. Možete li objasniti zašto je SAD stalo da BiH bude uređena zemlja?

NELSON: Za SAD je važno da se situacija u BiH poboljša, jer je za SAD Evropa, koja je cjelovita i mirna, jako važna. Takva Evropa treba da uključuje i zapadni Balkan. BiH je prošla kroz rat i ima priliku da razvija mir i gradi se kako bi bila zemlja sa demokratskim institucijama, vladavinom zakona i šansama za sve. BiH je raznolika kao SAD, to treba da bude dio naše snage i moći, a ne potencijal za podjele i konfuziju. Za mene kao ambasadora vrlo je jasno koliki potencijal ova zemlja ima, izuzetne resurse, i SAD će nastaviti da bude istinski prijatelj svim građanima u BiH, pokušavajući da stvori nove prilike i jednakost za sve. Put ka EU i evroatlanskim integracijama vidimo kao najbolju nadu za BiH. Evroatlanska zajednica je sudbina BiH, ali treba puno posla uraditi da se provedu reforme koje će odgovarati standardima EU.

CAPITAL: Ako BiH ne postigne rezultat u tom smislu, ako izostanu reforme, hoće li SAD i EU odustati ili smanjiti djelovanje u BiH?

NELSON: Mi ćemo uvijek usmjeravati našu pomoć onima koji je dobro i na pravi način koriste, za napredak cijele zemlje. SAD nikada neće odustati i izgubiti nadu kada je riječ o težnjama i potencijalu građana BiH i tako mi radimo, usmjeravamo našu pomoć da osnažujemo građane da postignu bolju budućnost koju zaista zaslužuju.

CAPITAL: Postoji li zainteresovanost investitora iz SAD da ulažu u BiH ili najava novih projekata SAD u BiH?

NELSON: Ima američkih kompanija koje razmatraju investicije u BiH, zaniteresovani su, jer vide da postoje jako dobri resursi i ljudski kapital i prednosti stabilne valute, geografske lokacije BiH. Oni procjenjuju situaciju sa vladavinom zakona i kakvo je regulatorno okruženje, koliko je lako poslovati, ima li korupcije… Optimista sam da će uslijediti investicije, a još brže će doći kada se važne reforme provedu. SAD podržava program “Diaspora Invest” gdje pomažemo državljane BiH da se vrate i otvaraju firme ili ih prošire. Pomogli smo im da otvore preko hiljadu radnih mjesta, deseci miliona maraka su investirani i više od 10 kompanija je ili počelo ili proširilo poslovanje. Uticaj tog projekta je impresivan, to se osjeti na lokalnom nivou i nastavićemo taj program podržavati. Projekat koji smo pokrenuli nedavno je u oblasti turizma gdje vidimo ogroman potencijal, BIH je blizu evropskog tržišta, ima jako puno da ponudi, ali potrebna joj je bolja strategija, marketing. Potrebno je unaprijediti funkcionalnost aerodroma, oni su velika prilika za depolitizaciju jer vam treba aerodrom koji dobro funkcioniše da bi vam došlo puno posjetilaca. Nažalost aerodromi u BiH imaju najmanje saobraćaja u poređenju sa regionom gdje su to riješiti uvođenjem koncesija i depolitizacijom aerodroma.

CAPITAL: Svjetlana Šurlan