BANJALUKA, Jačanje energetske efikasnosti u zgradama javnog sektora predstavlja ogromnu šansu za angažman domaće privrede, prije svega na građevinskim, ali i drugim potrebnim radovima na objektima.
Istaknuto je to na jučerašnjem okruglom stolu o implementaciji ESCO modela u javnom sektoru u BiH, koji je u Banjaluci organizovalo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS u saradnji s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD).
Organizatori skupa su privrednike i bankare upoznali s novim modelom projektnog finansiranja energetske efikasnosti u objektima javnih institucija, ustanova i škola koji bi se odvijao preko posebnih privrednih društava za energetske uštede (ESCO).
Model predviđa da privatna ESCO kompanija finansira rekonstrukciju javnog objekta u pravcu jačanja njegove energetske efikasnosti (uvođenje jeftinijeg energenta, ugradnja bolje izolacije i štedljivih rasvjetnih tijela) što će naplatiti kroz višegodišnji povrat novca od ušteđene energije koju će imati taj objekat.
Miloš Jokić, pomoćnik ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, kazao je da RS kreira zakonske i druge preduslove za razvoj tog modela koji primjenjuju razvijene ekonomije Evrope i SAD.
U skladu s tim su, kako navodi, usvojili zakone o uređenju prostora i građenju, te energetskoj efikasnosti, uz napomenu da bi za uspješnu realizaciju modela bilo potrebno izmijeniti zakone o javnim nabavkama, zaduživanju, dugu i garancijama, te javno-privatnom partnerstvu.
Benefiti tog projektnog finansiranja, kako ukazuje, leže kako u velikim energetskim uštedama, tako i u boljim uslovima rada javnih službi, većim građevinskim aktivnostima i novom zapošljavanju.
“Ukoliko se osmisli efikasan model finansiranja, ovo bi mogao biti značajan pokretač investicija u građevinskom sektoru iz sredstava koja se već izdvajaju za energetsko snabdijevanje javnih objekata”, naglasio je Jokić.
Faruk Serdarević, konsultant konzorcijuma ECA iz Londona, ukazao je da je osnovni koncept i značaj ESCO modela u tome da ne dovodi do novog javnog zaduženja, jer projekte finansira privatni i finansijski sektor.
On je istakao da za uspješnu realizaciju projekta treba obezbijediti adekvatne uslove za kreditni angažman banaka u finansiranju ESCO kompanija, kroz smanjenje njihovih rizika.
Naš region, prema riječima Serdarevića, ima skromna iskustva u sprovođenju ESCO modela, izuzev Bugarske, koja je formirala poseban fond, dok su u Hrvatskoj nastali problemi kada je “Hrvatska elektroprivreda” osnovala ESCO firmu koja je srušila privatno tržište.
Robert Barnet, predstavnik EBRD-a, izjavio je da je ovo za njih važan projekat koji omogućava da se investicijama iz privatnog sektora ispune obaveze bh. entiteta u ispunjenju ugovora o Energetskoj zajednici.
“Privatne ESCO kompanije mogu svoje znanje iskoristiti da pomognu javnom sektoru i ukažu koje su to mjere energetske efikasnosti koje treba da primijene u objektima, te da investiraju i naplate svoj angažman od stvorenih energetskih ušteda”, kazao je Barnet. Nezavisne novine