BANJALUKA, Vlada Litvanije traži pregovore sa Vladom Republike Srpske o iznosu duga Fabrike glinice „Birač“ Zvornik prema AB Ukio Banci iz Litvanije koja od ove fabrike u stečajnom postupku potražuje više od 155 miliona maraka, saznaje CAPITAL.
Pred Vladom Republike Srpske je vrlo neizvjestan ishod rješenja cijelog problema oko Fabrike “Birač”, jer Vlada Litvanije koja je članica Evropske unije, neće odustati od zaštite svojih potraživanja, odnosno Ukio Banke u koju je država Litvanije uložila stotine miliona evra.
Advokat Aleksandar Sajić, koji je opunomoćenik AB Ukio Banke iz Litvanije, izjavio je danas za CAPITAL da je Vlada Litvanije, preko Evropske centralne banke, u sanaciju AB UKIO banke koja je, takođe, u stečaju uložila više od 250 miliona evra. Zbog toga će, dodaje on, Litvanci učiniti sve kako bi zaštitili svoje interse.
„Vlada Litvanije je svjesna da i Vlada RS ima značajna potraživanja prema Fabrici 
glinice Birač i sa njom povezanim licima. Zbog toga i želi da pokuša da u nekom vidu kooperacije nađe zajedničko rješenje iz kojeg će za jednu i drugu vladu proisteći to da će šteta biti nešto manja nego što izgleda. Ne očekujemo da ćemo u cjelosti naplatiti naše potraživanje, ali s obzirom da je AB Ukio banka isto u stečaju i da njome više ne upravljaju raniji vlasnici, kao što ni sa fabrikom Birač ne upravljaju raniji vlasnici, već stečajna administracija, činjenica je da će Vlada Litvanije preko Centralne banke Litvanije učiniti sve da zaštiti svoje interese“, poručuje Sajić za CAPITAL.
Svoje potraživanje AB UKIO Banka, dodaje on, zasniva na ugovorima o zalozi kojima je Fabrika glinice Birač jemčila za obaveze svoje kćerke firme AB „Birač Europe“.
„Predmet zaloge su bila njena vlasnička prava u kompaniji Birač Europe i još jednoj kompaniji u Zvorniku „Birač Energo“. Potraživanja su proistekla iz četiri ugovora o kreditu po kojima je AB UKIO Banka plasirala daleko veći u „Birač Europe““, dodaje Sajić.
Litvanija neće tolerisati pritisak na stečajnog upravnika
Stečajni upravnik Fabrike glinice Birač na izvještajno –ispitnom ročište zakazanom za 12. jun, podnijeće izvještaj o stanju u kompaniji, imovini i obavezama, te izjasniti se po podnesenim prijavama.
„S obzirom na kratak rok, svjesni smo da stečajni upravnik neće biti u mogućnosti da se izjasni po našoj prijavi, prije svega što je u ovom slučaju iznenađujuće brzo i odmah otvoren direktni stečaj bez prethodnog stečajnog postupka u kojem bi prethodni stečajni upravnik imao vremena da napravi dodatnu analizu“, poručuje Sajić.
Više informacija o iznosu prijavljenih potraživanja povjerilaca Fabrike glinice Birač danas nismo uspjeli da dobijemo od stečajnog upravnika Lazara Đurđevića. On je samo kratko poručio za CAPITAL da je svoj izvještaj već predao nadležnom sudu, ali da će više informacija javnosti moći da saopšti tek nakon zakazanog ročišta.
„Stečajni upravnik ima pravo da prihvati ili ospori potraživanja. Potraživanje je zasnovano na ugovorima o zalozi s jedne strane, a sa druge strane ti krediti su plasirani u firmu koja je kćerka firme Fabrike glinice Birač te s toga predstavlja i povezano lice. Sve ono sa čim je uvećana imovina Birač Europe samim tim je i uvećana imovina Fabrike glinice Birač. Poznavajući stečajnog upravnika Lazara Đurđevića kao odgovornog stručnjaka, nadamo se da će on odluku o svakoj prijavi pa i našoj donijeti na osnovu dokumentacije i struke, a bez uplitanja sa strane“, poručuje Sajić.
Ukoliko stečajni upravnik ne prihvati ovu prijavu, Sajić kaže da će konačnu odluku o tome donijeti nadležni sud.
Imajući u vidu činjenicu da država potražuje veliki iznos od Fabrike Birač, Sajić kaže da prema trenutno raspoloživim informacijama Fabrika Birač ima vrlo malo pokretne i nepokretne imovine, jer je ranije ta imovina sa njom prenesena u povezana lica.
„Međutim, to ne možemo sa sigurnošću znati jer ne posjedujemo svu dokumentaciju. Ne znam ko od ostalih povjerioca ima pravo zaloge. Činjenica je da je najvrednije u Fabrici glinice Birač upravo osnivački ulog u „Birač Europe-u“ kao odnos na koji mi polažemo razlučno pravo, ali o tome ćemo više znati na izvještajnom ročištu“, dodaje Sajić.
S.Vukelić, J. Despotović