BEOGRAD, Povećanje izvoza i investicija, uspostavljanje direktnih poslovnih kontakata i rad na povećanju rejtinga zemlje su osnovni zadaci ekonomskih diplomata Srbije.
Oni bi već sredinom marta trebalo da budu postavljeni na svoja nova radna mjesta u ambasadama širom svijeta, poslije završetka obuke u Ministarstvu spoljnih poslova Srbije i u drugim državnim institucijama, koja je u toku.
Kristijan Kolaković, budući ekonomski diplomata u Podgorici, kaže da će svoj angažman posvetiti promociji preduzeća, organizovanju učešća na sajamskim manifestacijama i privlačenju crnogorskih preduzeća za ulaganje u Srbiji.
Tu su još mogućnosti zajedničkog ulaganja, povećanje izvoza u Crnu Goru, ali i pružanje neophodne asistencije najvećim srpskim investitorima u Crnoj Gori, kao što su to Telekom, Delta, Atlas grupa, kao i veći angažman na primeni Sporazuma o slobodnoj trgovini u centralnoj Evrop (CEFTA), rekao je Kolaković.
“Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja sa kojima imamo suficit u robnoj razmjeni. Obim izvoza Srbije bio je u 2008. oko milijardu evra”, naveo je on i dodao da nije beznačajan i podatak da Crna Gora 35 odsto svog ukupnog prometa ostvari sa Srbijom.
Rade Berbakov, naš ekonomski diplomata u Rimu, kaže da treba imati u vidu da Srbija sa ekonomskom diplomatijom počinje deset godina kasnije od drugih i zbog toga on očekuje veliku borbu u privlačenju investicija.
Na pitanje šta će biti na njegovoj “top listi” prioriteta, Berbakov kaže da će “sigurno broj jedan biti internacionalizacija srpskih preduzeća”.
“Poznato je da imamo deficit u razmeni sa svim zemljama Evropske unije, tako da će vjerovatno jedan od prioriteta biti da pripremimo teren da se naša preduzeća predstave i dobiju mogućnost da nešto izvezu”, kaže Berbakov.
U Berlin će, već sredinom marta, da otputuje Aleksandar Ivkovac, koji je podsjetio da su Italija i Njemačka među našim najznačajnijim ekonomskim partnerima. “Ako analizirate strukturu robne razmjene, videćete da su direktne investicije iz tih zemalja neposredno u funkciji uravnoteženja robne razmjene sa Srbijom i podižanja nivoa strukture izvoza”, rekao je Ivkovac.
Prema njegovim riječima, struktura izvoza iz Srbije se kvalitativno promjenila, jer izvozimo sve manje čistih sirovina, a sve više polufabrikata i gotovih proizvoda, posebno onih koji su na visokom tehnološkom nivou. “To će se još više intenzivirati kad Fijat i njegovi kooperanti otpočnu proizvodnju u Srbiji. Najveći dio te proizvodnje će ići u izvoz”, kaže Ivkovac.
I Ivkovac i Berbakov savršeno govore i jezike zemalja u koje odlaze a dobro poznaju i tamošnje ekonomske sisteme. “Ja već petnaest godina živim u Italiji”, kaže Berbakov, a Ivkovac dodaje da već deset godina živi na relaciji Berlin-Beograd, a da je, prije nego što se se “bacio u vode” ekonomije, završio germanistiku.