BRISEL – Evropska komisija (EC) očekuje da će bosanskohercegovačka ekonomija porasti za dva odsto u 2025., što je smanjenje u odnosu na prethodnu projekciju od 2,4 odsto iz novembra 2024.
Očekuje se da će domaća potražnja ostati otporna tokom predviđenog razdoblja. Privatna potrošnja će vjerovatno ostati stabilna, povećavajući se za oko 2% u odnosu na prethodnu godinu, zahvaljujući nedavnim povećanjima plata, odražavajući stalni nedostatak radne snage zbog emigracije radne snage i nadolazećih opštih izbora.
Međutim, rast javnih i privatnih ulaganja vjerovatno će ostati umjeren s obzirom na političke zastoje. Predviđa se da će vanjska potražnja pretrpjeti udarac kao rezultat povećanih međunarodnih trgovinskih prepreka, koje će utjecati na zemlju uglavnom indirektno, kroz slabiju potražnju od glavnih trgovinskih partnera zemlje.
Generalno, očekuje se usporavanje rasta BDP-a u 2025 (na oko 2%), dok će 2026. projicirani oporavak vanjske potražnje vjerovatno rezultirati nešto snažnijim rastom BDP-a, iako još uvijek ispod potencijala zemlje, navodi se, među ostalim, u projekcijama.
Očekuje se da će rast BDP-a ostati prigušen zbog trajne strukturne slabosti i slabosti upravljanja i najnovije neizvjesnosti povezane s trgovinom. Predviđa se da će usporavanje uvoznih cijena potaknuti domaću potražnju. Očekuje se da će državni deficit ostati ograničen, dok se predviđa da će omjer javnog duga zemlje i BDP-a ostati stabilan.
Prema, Evropskoj komisiji, ekonomski rast bio je 2,5% u 2024., prvenstveno oslanjajući se na domaću potražnju. Opća država očekuje deficit od 1,3% BDP-a 2024., unatoč tome što je rast prihoda bio veći od očekivanog, ali je djelomično iskorišten za finansiranje dodatne tekuće potrošnje.
Međutim, zbog neusklađenosti s EU računovodstvenim standardima, pouzdanost podataka javnog sektora je niska. Krajem 2024. i početkom 2025. vlasti su usvojile značajno povećanje trajne potrošnje (npr. na plaće u javnom sektoru i mirovine, kao i minimalne plaće), zbog čega se predviđa povećanje fiskalnog deficita u 2025. i šire.
Nadalje, trošak sanacija štete od poplava vjerovatno će stvoriti dodatne pritiske na potrošnju, sprečavajući smanjenje u omjeru javnog duga, dodaje, između ostalog, Komisija.