BANJA LUKA, Jedan od najznačajnijih izvoznih potencijala koje ima BiH je u drvnoj industriji, pod uslovom da se obezbijedi sigurnost u snabdijevanju sirovinom prerađivača sa višom fazom prerade drveta, kaže u intervjuu za “Nezavisne” Ahmet Egrlić, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH.
“Izvoz bi mogao biti veći ako uzmemo u obzir zainteresovanost Njemačke i drugih evropskih zemalja za uvoz bh. namještaja”, kaže on.
NN: Kako ocjenjujete ovu godinu kada je spoljnotrgovinska razmjena u pitanju?
EGRLIĆ: Vanjskotrgovinska razmjena BiH u deset mjeseci tekuće godine bilježi dvocifrene stope rasta, što je posljedica povećanja ukupne robne razmjene, kako izvoza tako i uvoza. Pokrivenost uvoza izvozom bilježi blago poboljšanje od 1,5 odsto u odnosu na prošlu godinu, dok je ukupni vanjskotrgovinski deficit uvećan. Oporavak ekonomije u eurozoni, koja je vodeći partner u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH, i rast cijena pojedinih izvoznih proizvoda su se odrazili pozitivno na povećanje stope rasta ukupnog izvoza BiH. Za deset mjeseci iz BiH izvezena je roba u vrijednosti od 9.368.151.000 KM, što je više za 17,16 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Uvezena je roba u vrijednosti od 15.231.455.000 KM, što je više za 14,27 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
NN: Koje su to pozitivne stvari koje su se desile u ovoj godini kada je u pitanju otklanjanje barijera u poslovanju?
EGRLIĆ: Upućen je niz inicijativa čije bi usvajanje doprinijelo unapređenju poslovanja. Ovdje prvenstveno mislimo na Zakon o carinskoj politici, Odluku o suspenziji carina na uvoz sirovina i repromaterijala, otklanjanje necarinskih mjera, problematiku nepriznavanja certifikata, različitog nivoa usklađenosti zakonodavstva BiH sa zemljama CEFTA prije svega, uvođenje bjanko trasirane mjenice, garancije za izvoz namjenske industrije, prolongiranje rokova plaćanja PDV, donošenje odluke o prioritetnom snabdijevanju prerađivačkih kapaciteta drvnom sirovinom u Federaciji i usaglašavanje sa RS, donošenje mjera na nivou Vijeća ministara BiH o destimulisanju izvoza drvne sirovine i mnoge druge. Razmatranje navedenih inicijativa je u toku i mi se nadamo njihovom usvajanju.
Jedna od pozitivnih stvari je da se primjenom odgovarajućih tehničkih propisa i naporima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH otvaraju nova tržišta za određene proizvode agroindustrije, koja ima potencijal i šansu da u budućnosti dosegne visok nivo. U prilog navedenom ide i posjeta FVO inspekcije i njihova pozitivna ocjena za izvoz piletine u Evropsku uniju.
NN: Koji su najveći problemi s kojima se suočavaju izvozno orijentisana preduzeća?
EGRLIĆ: Ograničen pristup nebankarskim izvorima finansiranja te nedovoljan kreditni potencijal i odsustvo strateškog pristupa u radu entitetskih investicijskih banaka bitno limitiraju raspoložive modalitete finansiranja, čineći najveći dio privrede ovisnim o komercijalnom bankarstvu. Očekivani rezultat kombinacije takve ovisnosti i nepovoljnog ukupnog poslovnog okruženja u BiH jesu i izrazito nepovoljni uslovi kreditiranja.
NN: Koja grana privrede je obilježila ovu godinu kada je spoljnotrgovinska razmjena u pitanju?
EGRLIĆ: Drvni sektor je jedini sektor privrede BiH koji ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni, a trend rasta je nastavljen i u 2017. godini.
Za devet mjeseci ostvaren je izvoz od 965.739.620 KM ili 81,2 odsto izvoza ostvarenog u 2016. godini. Izvoz namještaja, kao najznačajnije stavke u izvozu, iznosio je 374.711.179 KM ili 38,80 odsto izvoza, rezane građe izvezeno je u vrijednosti od 265.725.744 KM ili 27,5 odsto ukupnog izvoza i izvoz šumskih sortimenata (ogrevno drvo i trupci) izvezeni su u vrijednosti od 134.733.074 KM ili 13,4 odsto ukupnog izvoza. U posmatranom periodu uvoz drvnog sektora iznosio je 256.010.454 KM, tako da je pokrivenost uvoza izvozom bila 377,2 odsto, što je povoljnije nego u 2016. godini.
NN: Gdje leže naši najveći izvozni potencijali i koliko ih koristimo?
EGRLIĆ: Jedan od najznačajnijih izvoznih potencijala koje ima BiH je u drvnoj industriji, pod uslovom da se obezbijedi sigurnost u snabdijevanju sirovinom prerađivača sa višom fazom prerade drveta. BiH ima dobru drvnu industriju, sa dugom tradicijom, i znanje potrebno za proizvodnju namještaja, ali bi izvoz mogao biti veći, posebno ako uzmemo u obzir zainteresovanost Njemačke i drugih evropskih zemalja za uvoz bh. namještaja, kao i činjenicu da raspolažemo dobrim preduslovima koji podrazumijevaju vlastitu kvalitetnu drvnu sirovinu, kvalifikovanu radnu snagu, relativno savremenu tehnologiju i potrebne certifikate za izvoz na tržište zemalja EU.
NN: Da li je to jedina grana gdje možemo ostvariti pozitivne rezultate?
EGRLIĆ: Značajni izvozni potencijali su i u granama agroindustrijskog sektora. Izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u zemlje EU iznosi je 56,8 miliona KM, što je više za 8,7 miliona KM u odnosu na isti period prethodne godine. BiH posjeduje veliki potencijal u mliječnoj industriji te u je u narednom periodu potrebno unaprijediti paletu proizvoda, u smislu da se na tržištu više proizvode i nude proizvodi sa dodanom vrijednošću, poput maslaca, sira ili voćnih jogurta, što povlači smanjenje proizvodnje i izvoza UHT steriliziranog mlijeka, koje ima najmanju tržišnu vrijednost.
Voća i povrća smo izvezli u vrijednosti od 158,6 miliona KM, što je više za 58,6 miliona u odnosu na isti period prethodne godine. U narednom periodu očekuje se rekordan izvoz voća i povrća, a očekuje se i izvoz pilećeg mesa u EU, što će, pored već odobrenog izvoza goveđeg mesa u Republiku Tursku, još više ojačati ovaj sektor. Pred poljoprivredom u BiH i u predstojećem periodu kao važan prioritet ostaje potreba kreiranja agrarne politike i uvođenje instrumenata koji će omogućiti dinamičko restrukturiranje poljoprivrednog sektora.
Svakako je značajno pomenuti potencijale u metalnoj i posebno namjenskoj industriji, koja bilježi konstantan rast. Dakle, potencijala je mnogo, ali ih ne koristimo dovoljno.
Nezavisne novine