SARAJEVO, Ugledni britanski magazin “Economist” objavio je analizu pod naslovom “Zašto se BiH nije raspala?” u kojoj objašnjava zašto nakon rata, i pored velikih nacionalnih razlika i nestabilne vlasti, BiH nije raspala.
Kako piše u analizi, glasine o “smrti BiH su u velikoj mjeri preuveličane”.
“Od kraja rata u BiH 1995. godine strani političari, novinari i analitičari upozoravali su na imploziju ove zemlje. Godinama nakon što je završio svoj mandat na poziciji visokog predstavnika u BiH, u periodu između 2002. i 2006. godine, Pedi Ešdaun je govorio o svojim strahovima da se BiH kreće prema razdvajanju. Ali, to se nije dogodilo. Čak i kad je budućnost drugih evropskih zemalja dovedena u sumnju, Bosna i dalje opstaje”, piše “Economist”.
Magazin dodaje da “snaga BiH leži u entitetima i kantonima, a ne nacionalnoj vladi”.
“Slično se dešava u Švajcarskoj. Fokusiranje na rezultate, a ne na nazive posla, otkriva jačinu zemlje. Bosna može imati pet predsjednika i bezbroj premijera, ali izbori u ovoj zemlji pokazuju konstantnu mućkalicu stranaka i koalicija koje preuzimaju vlast”, stoji u analizi britanskog magazina.
Kako dalje navodi “Economist”, iako vladavina u BiH zna biti nefunkcionalna, strahovi od povratka nasilju dovode do pomirenja.
“Bošnjaci su oduvijek uspijevali da ostave svoje razlike po strani kako bi formirali vlade na svim nivoima, dok ih u Sjevernoj Irskoj od januara nema nikako. Bosanci i Hercegovci imaju tendenciju da budu daleko fleksibilniji od onoga kakav im kredibilitet daju autsajderi. Naprimjer u Vladi Republike Srpske ima nekoliko Bošnjaka i Hrvata koji rade zajedno sa strankom predsjednika Republike Srpske koja je posvećena referendumu”, dodaje “Economist”.
Sistem u BiH, prema pisanju “Economista”, stavlja naglasak na konsenzus.
“Formalno ili neformalno, vlade u BiH trebaju partnere koji će često dolaziti iz različitih etničkih grupa. Međutim, Bosna se borila da odbaci staru reputaciju”, dodaje list.
“Economist” dalje prenosi riječi Geralda Knausa, šefa Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) u berlinskom istraživačkom centru, koji kaže kako je “kliše da je BiH jedinstveno nefunkcionalna i da su u ovoj zemlji neracionalno opsjednuti etničkom pripadnošću kao nigdje u Evropi”.
On za ovakve klišeje djelimično krivi tešku situaciju u zemlji.
Kako kaže Knaus, autsajderi i Evropska unija, za čije članstvo je BiH aplicirala, postavili su uslove koje BiH ne može da ispuni, a koji se uzimaju kao dokaz da je Bosna jedinstveno nefunkcionalna.
“U prošlosti, naprimjer, EU je tražila ustavnu reformu. Međutim, u BiH su se pokazali nesposobnim da to urade, što je povuklo zemlju daleko iza njenih susjeda. Kako kaže Knaus, to je ‘začarani krug'”, stoji u analizi “Economista”. Klix.ba