FRANKFURT – Stručnjaci procjenjuju da je ciklus smanjenja kamatnih stopa Evropske centralne banke (ECB) uglavnom završen, ali da bi u srednjem roku ponovo moglo doći do njihovog povećanja.
Očekuje se da ECB na decembarskom sastanku zadrži kamatne stope na postojećem nivou od dva odsto, dok se u analitičkim krugovima sve češće govori o mogućim povećanjima kamata u srednjem roku.
Od posljednjeg sastanka ECB u oktobru pojavili su se podaci koji potvrđuju stav kreatora monetarne politike da je trenutna politika banke u dobrom balansu.
Makroekonomski pokazatelji iz eurozone ukazuju na rizike rasta privrede naviše, kao i na mogućnost daljeg jačanja inflacije. Članica Izvršnog odbora ECB Izabel Šnabel (Isabel Schnabel) ranije je izjavila da bi banka prije mogla razmatrati povećanje nego smanjenje kamatnih stopa, prenio je Bloomberg.
Euro bi mogao da oslabi ukoliko Evropska centralna banka u četvrtak zauzme stav suprotan nedavnim izjavama Šnabel, koja je sugerisala da bi sljedeći potez banke mogao biti povećanje kamatnih stopa, naveo je Kris Tarner iz ING banke u analitičkoj bilješci.
Tarner ističe da su njene izjave snažno odjeknule na deviznim i kamatnim tržištima tokom prethodne sedmice. Ukoliko se pokaže da je ona izuzetak unutar ECB i ako prognoze rasta eurozone ne budu dovoljno unaprijeđene, euro bi mogao da oslabi, prenosi Wall Street Journal.
Bas van Gefen, viši makrostrateg u Rabobanci, rekao je za agenciju Anadolu da bi „nekoliko postepenih povećanja kamatnih stopa početkom 2027. godine“ bilo primjereno, nakon što ekonomija eurozone dobije snažniji zamah. On navodi da u Rabobanci očekuju dva povećanja kamata – u martu i junu 2027. godine.
Prema njegovim riječima, ECB nema razloga da mijenja monetarnu politiku na decembarskom sastanku, jer su ekonomski podaci bili nešto bolji od očekivanja same banke. Dodao je da bi ECB mogla blago da unaprijedi svoje ekonomske projekcije, iako je neizvjesnost i dalje visoka, zbog čega bi banka mogla oklijevati sa promjenama politike.
Takav potez mogao bi ponovo podstaći očekivanja smanjenja kamatnih stopa, ali Van Gefen smatra da za to nema opravdanja. Prema njegovoj procjeni, novo zadržavanje kamata na istom nivou dodatno će učvrstiti stav tržišta da je ciklus snižavanja završen, iako ne očekuje da predsjednica ECB Kristin Lagard to izričito potvrdi.
Umjesto toga, Lagard će vjerovatno ponoviti da je monetarna politika na „dobrom mjestu“, uz naglasak na praćenje i pozitivnih i negativnih rizika.
Van Gefen dodaje da očekuje da ECB zadrži kamatne stope nepromijenjene tokom cijele 2026. godine, uz moguće povećanje projekcija privrednog rasta. Sličan stav iznio je i Marko Vagner, viši ekonomista Komercbanke, koji smatra da se Šnabel „osjeća komforno“ sa tržišnim očekivanjima da bi sljedeći potez mogao biti povećanje kamatnih stopa, zbog uvjerenja da postoje rizici jačanja rasta i inflacije.
Ipak, Vagner ističe da ekonomisti ECB mogu imati drugačiji pogled na inflaciju. Prema njegovim riječima, projekcije bi mogle pokazati da će inflacija pasti ispod cilja od dva odsto u 2026. godini, a vjerovatno i u 2027. na oko 1,7 odsto, dijelom zbog odlaganja primjene drugog sistema trgovine emisijama u EU (ETS 2) sa januara 2027. na januar 2028. godine.
To bi, prema Vagneru, bio argument protiv skorog povećanja kamatnih stopa. Njegov osnovni scenario ostaje da ključne kamatne stope ECB ostanu na sadašnjem nivou u naredne dvije godine.
Ipak, na srednji rok on dijeli zabrinutost Izabel Šnabel u vezi sa mogućim jačanjem inflacije, posebno zbog strukturnih faktora poput fiskalnih paketa zemalja eurozone i povećanih izdvajanja za odbranu, što bi moglo otvoriti prostor za povećanje kamatnih stopa u budućnosti. Podsjetimo, ECB nije mijenjala visinu kamatnih stopa od jula. Bankar.me