SARAJEVO – U prognozama ekonomskog rasta objavljenim u majskom izvještaju Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) jedino je za BiH, u odnosu na zemlje regiona, prognoziran rast za ovu godinu.
Prema izvještaju EBRD-a “Ekonomski izgledi regiona”, koji je predstavljen na godišnjem sastanku banke u Marakešu, koji je počeo juče, u većini zemalja regiona je prognozirano smanjenje ekonomskog rasta za ovu godinu.
Tako je, prema projekcijama EBRD-a, prognoza rasta Hrvatske za 2022. snižena za 0,2 procentna poena (pp) na tri odsto, a za iduću godinu je srezana za pola procentnog poena na 3,5 odsto, u odnosu na predviđanja iz marta. Ovogodišnja stopa rasta Slovenije iznosiće 3,5 odsto, što je za 0,1 pp niže nego što se očekivalo u martu, dok je za 2023. godinu procjena smanjena za 0,8 pp na tri odsto. Prognoze rasta ekonomija u regionu zapadnog Balkana uglavnom su ostale nepromijenjene, kao što je prognoza za Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i kosovsku privredu. EBRD je zadržao prognozu rasta Srbije na 3,3 odsto za 2022.
Jedino je, prema procjenama EBRD-a, za BiH procjena za ovu godinu povećana za 0,7 procentnih poena na tri odsto.
Kako navode ekonomski stručnjaci, neki od razloga zašto se za BiH prognozira ekonomski rast leži u činjenici što BiH ima malu privredu, zbog čega lakše podnosi turbulentne situacije koje potresaju svjetsku ekonomiju, ali i činjenica da određene grane bh. industrije, kao što su obućarska, ali i metaloprerađivačka bilježe dobre rezultate.
Kako je rekao Nemanja Vasić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, Bosna i Hercegovina lakše podnosi turbulentne situacije, jer sa domaćim resursima može prebroditi poteškoće.
“Privreda nam je usitnjena, a takva je manje pogođena krizom nego neka krupna. Jedino one firme koje sarađuju sa velikim kompanijama iz Evrope, a takvih u FBiH ima nekoliko, više osjete krizu”, rekao je Vasić.
Dodao je da će se ova godina vjerovatno završiti realizacijom ugovora koji su već potpisani, uz podršku Srbije kada je hrana u pitanju.
“Pretpostavljam da su to neki razlozi čime su se u proračunu vodili ljudi iz EBRD-a”, naveo je Vasić, dodajući da je neizvjesno bilo šta prognozirati.
Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore RS, kazao je da je ohrabrujuće što i pored svih nepovoljnih uslova, kao što je uticaj korone, ali i uticaj rusko-ukrajinskog sukoba, koji je ostavio posljedice i na daleko veće ekonomije od one u BiH, pojedine grane privrede u Srpskoj i dalje bilježe rast.
“Prije svega mislim na obućarsku industriju, a dobri su trendovi i u metaloprerađivačkoj i drvnoj industriji”, rekao je Ćorić.
Dodao je da se očekuju pomaci u sektoru turizma te da se do sada pokazalo da su potencijali RS u tom sektoru zaista veliki.
Da je skeptičan u vezi s pitanjem procjene ekonomskog rasta u BiH, potvrdio je ekonomski analitičar Aleksandar Ljuboja, koji ističe da ima nekoliko važnih elemenata koji se moraju uzeti u obzir.
“Prvo krećemo od toga da je naš BDP jako nizak. Tu je i činjenica da smo u koroni zaista imali dosta problema, a jedan od bitnih faktora je i to da zbog nedolaska dijaspore pojedine usluge i roba u tom periodu nisu prometovane”, rekao je Ljuboja, dodajući da je vidljivo da će sada doći do povećanja potrošnje domaćih usluga i robe, zbog čega će doći do generisanja novostvorene vrijednosti BDP-a.
“Sa druge strane, došlo je i do povećanja izvoza u pojedinim granama drvne industrije i metalne industrije. Ta povećanja proizlaze od malih polaznih vrijednosti”, kazao je Ljuboja, ističući da je interesantno da poslije svih nestabilnosti, kao što su kriza s energentima i pucanja linija snabdijevanja, BiH smanjuje uvoz te da se okrećemo domaćoj robi i uslugama.
“To bi mogli biti generatori, ako su ta predviđanja tačna, ali ja sam skeptičan, jer toliki rast nije realan, iako će ga biti”, zaključio je Ljuboja. Nezavisne novine