Džombić: Privredni rast RS biće najveći u regionu

BANJALUKA, Vlada RS procjenjuje da će iduće godine, uprkos globalnoj ekonomskoj krizi, ostvariti privredni rast od 6,4 odsto, što bi bio najveći nivo rasta u regionu, kazao je Aleksandar Džombić, ministar finansija RS.
 
On je izrazio uvjerenje da će projektovana stopa rasta bruto društvenog proizvoda (BDP) RS biti obezbijeđena kroz nastavak sprovođenja Razvojnog programa, infrastrukturnih projekata, proizvodnju Rafinerije nafte, kao i ino-ulaganja u elektroenergetski sektor.
Džombić je, takođe, istakao da nijedna od “pobunjenih” djelatnosti neće biti izuzeta iz procesa fiskalizacije, navodeći, pak, mogućnost da advokati, koji su po zakonu pošteđeni tog procesa, njime ipak budu obuhvaćeni.
Čime je Vlada RS bila rukovođena kod utvrđivanja Nacrta budžeta RS za 2009. godinu i zamrzavanja plata pojedinih budžetskih korisnika, što je izazvalo nezadovoljstvo sindikata?

DŽOMBIĆ: Vlada je u Nacrtu budžeta za 2009. nastavila restriktivnu politiku prema javnoj potrošnji s ciljem da se zadrži ispod 40 odsto učešća u BDP-u, dok se sada kreće oko 37 odsto. Ukupan budžetski okvir predviđa povećanje za šest odsto ili 95 miliona KM, na 1,67 milijardi KM.
Što se tiče plata i nezadovoljstva određenih budžetskih korisnika, mi smo prošle godine usvojili zakon kojim smo regulisali sve plate budžetskih korisnika na jedinstven način, pa smo u 2008. imali značajno povećanje plata budžetskih korisnika. Mi smo tada imali projekciju povećanja plata u ovoj godini od 116 miliona KM i to smo ispoštovali. Uslov podrške tog zakona o platama bio je dogovor sa sindikatom da prvo naredno povećanje plata bude za radnike u osnovnom i srednjem obrazovanju dok se oni ne izjednače s ostalim budžetskim korisnicima, pa smo već od 1. jula ove godine povećali plate za te korisnike. Kada smo analizirali budžet za iduću godinu uvidjeli smo da postoji realna mogućnost da od 1. septembra 2009. povećamo plate radnicima u osnovnom i srednjem obrazovanju za pet odsto. Ostale plate se nisu mijenjale, izuzev smanjenja plata za 10 odsto za premijera RS, ministre, pomoćnike ministara, načelnike odjeljenja i šefove kabineta koje prelaze 2.000 KM. Svjesni smo da time nećemo napraviti enormne uštede ali smo željeli poslati određenu poruku. Nijednog trenutka nismo željeli uvrijediti sindikate kako se to insinuiralo.

 Poslovna zajednica je podržala takve poteze Vlade RS uz naglasak da je potrebno više sredstava usmjeriti za podsticaj privrede.

DŽOMBIĆ: Svako smanjenje javne potrošnje značajno manje opterećuje privredu i zato je ta podrška prisutna. Od dolaska ove Vlade godišnje subvencije poljoprivredi porasle su sa 36 na 80 miliona KM. Novo povećanje, međutim, nije bilo moguće zbog realne procjene okvira budžeta, gdje ne želimo da preuzmemo obaveze koje ne možemo izvršiti. Subvencije za koje smo ranije povećali sa dva na šest miliona KM, u 2009. planiramo u iznosu od 10 miliona KM. Podršku privredi sprovodimo i preko Investiciono-razvojne banke (IRB) RS kroz kredite za proizvodnju i uslužne djelatnosti. U ovoj godini smo odobrili plasman u iznosu od oko 200 miliona KM po kamatama znatno nižim od tržišnih, odnosno od 4,3 do 7,5 odsto. Kamate na kredite privrednika prosječno iznose šest odsto, a kod poslovnih banaka prelaze i 12 odsto.

Kakve su procjene ekonomskog rasta RS u 2009. i kakvi nas problemi očekuju u kontekstu globalne finansijske krize?

DŽOMBIĆ: Globalna kriza neće mimoići zemlje u razvoju, pa će se indirektni efekti po nas ogledati kroz povećanje kamatne stope na kapital iz inostranstva, što smo mi donekle ublažili kroz kreditne linije IRB. Imaćemo i pritisak kroz otežanu dostupnost kapitala za održavanje privrednih aktivnosti, smanjenje direktnih stranih investicija i interesa za privatizaciju zbog nedostatka kapitala na globalnom tržištu. Sve to će sigurno imati uticaj na privredne aktivnosti i na usporeniju stopu rasta BDP-a, koji smo u okviru budžeta za 2009. predviđali na 6,4 odsto. To ćemo obezbijediti nastavkom Razvojnog programa i započetih infrastrukturnih projekata, početkom rada Rafinerije nafte, kao i kroz pregovore o ulaganju u elektroenergetski sektor. Tu RS ima mogućnost za ostvaranja veće stope privrednog rasta u odnosu na FBiH i zemlje u okruženju. Moguće je da će privredni rast BiH u 2009. iznositi između četiri i 4,5 odsto, koliko procjenjuje Svjetska banka, ali mi smatramo da će RS biti iznad toga.

 Da li će neka od djelatnosti biti izuzeta od fiskalizacije?

DŽOMBIĆ: Nije dobro očekivati da se kroz proces fiskalizacije rješavaju socijalni problemi, jer bi to bila poruka da nekome daje pravo da nelegalno radi. Mi ulazimo u završnu fazu fiskalizacije prve grupe obveznika i ne razmišljamo o isključenju bilo koje kategorije. Vidio sam TV prilog da se prevoznici žale da se fiskalne kase ne mogu ugraditi u autobus, a u istom prilogu vozač govori da je problem što mora izdati dva računa jer već ima jednu kasu. Nema razlike između postojeće i fiskalne kase, jer svi sertifikovani uređaji imaju baterijsko napajanje i mogu da rade čitav dan. Isti je odgovor i za zakupce tezgi na pijacama.

 Najviše primjedaba javnosti je što su advokati izuzeti od fiskalizacije.

DŽOMBIĆ: Moguće je da će u drugom obuhvatu obveznika biti uvedena obaveza fiskalizacije i za advokatske usluge. U skupštinskoj proceduri su određene kategorije bile izuzete, što ne znači da neće u bliskoj budućnosti biti obuhvaćene. Oni koji sigurno neće biti obuhvaćeni fiskalizacijom su prodavci na pijacama koji prodaju vlastite poljoprivredne proizvode.
 Kakvi su rezultati kontrola Poreske uprave RS?

DŽOMBIĆ: Za proces fiskalizacije prijavila su se 16.432 obveznika i od servisera imamo podatke da ima više hiljada sklopljenjih ugovora, a gdje serviseri nisu podnijeli zahtjeve prema Poreskoj upravi, zbog čega će biti kažnjavani i serviseri koji su uzeli avans, a nisu podnijeli zahtjev. Do sada je izdato 27 prekršajnih naloga sa zahtjevom za nabavku fiskalnog uređaja. Ukoliko poreski obveznik to ne ispuni ići će se na zatvaranje radnje do 60 dana. Ukupno je izvršeno 110 kontrola, a najavljeno je 1.600. Nezavisne novine