Džombić: Ispitaćemo poslovanje svih javnih preduzeća

BANJALUKA, Premijer Republike Srpske Aleksandar Džombić zbog veta Bošnjaka čekao je duže od 30 dana da preuzme funkciju na koju je imenovan.

– U Kabinet premijera prešao sam 29. decembra prošle godine. Ministri i ja smo radili, ali nismo mogli potpisivati odluke. Sada su se stekli uslovi da možemo da funkcionišemo u punom kapacitetu – rekao je Džombić u intervjuu za “Glas Srpske”.
Koji će biti prioriteti Vlade i šta planirate da uradite u prvih 100 dana mandata?
DŽOMBIĆ: Prvih godinu i po do dvije cilj je zadržavanje fiskalne i socijalne stabilnosti RS, a drugi period vraćanje na stare pozicije kakve su bile prije uticaja ekonomske krize. Na taj način je koncipirana i ekonomska politika za 2011. godinu, a prema tome su određeni i prioriteti za prvih 100 dana rada Vlade. Pred nama su opsežne socijalne reforme, a najveća od njih je reforma penzijskog sistema. Na osnovu strategije reforme penzijskog sistema 1. januara ove godine formiran je rezervni penzijski fond, a planirali smo i uvođenje trećeg dobrovoljnog stuba i promjene u prvom generacijskom stubu. Odustali smo od drugog stuba zato što se pokazao kao nestabilan u zapadnim zemljama, posebno u vrijeme uticaja svjetske ekonomske krize. Očekujem da ćemo u prvih 100 dana proglasiti zakonsko rješenje koje je neophodno da Fond PIO ima stabilan i kontinuiran rad. Nadam se da ćemo u tom periodu sa Privrednom komorom proći kroz administrativne barijere koje im predstavljaju prepreke u ostvarivanju njihovih poslovnih planova. Cilj je kreiranje boljeg poslovnog ambijenta i dodatno zapošljavanje. S druge strane, postoje infrastrukturni i razvojni projekti. Smatram da ćemo u ovom periodu zaključiti ugovore sa izvođačima za autoput Banjaluka – Doboj. U energetici takođe postoje brojni projekti, a već pregovaramo sa investitorom koji je zainteresovan za jedan veliki projekat u sklopu RiTE Ugljevik. U toku godine naći ćemo model za realizaciju projekta za odbranu od poplava i irigacioni sistem za koje smo u završnoj fazi pregovora sa svjetskim finansijskim institucijama.
Koliko bi u tome mogao da Vas uspori zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o izvršenju budžeta i Odluke o usvajanju budžeta koji je Ustavnom sudu BiH podnio Sulejman Tihić?
DŽOMBIĆ: To nas uopšte ne može usporiti niti nam nanijeti bilo kakvu štetu zato što je taj zahtjev neosnovan i biće sigurno odbačen. Njegova sudbina će biti ista kao i u slučaju zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o staroj deviznoj štednji iz 2008. godine. Tihića je neko pogrešno savjetovao, neko ko nije dobro proučio Zakon o fiskalnom savjetu BiH i taj zahtjev će sigurno biti odbačen. Postavlja se pitanje da li su te blokade od strane predstavnika bošnjačkih političkih partija motivisane time da ako ne funkcioniše vlast u FBiH da se pokuša blokirati i RS. To je potpuno iracionalno i nedobronamjerno.
Da li je osporavanje budžeta nastavak pokušaja blokade RS s obzirom na to da su bošnjački političari ranije uložili veto na Vaše imenovanje, a ne prihvataju ni način na koji je konstituisano Vijeće naroda RS?
DŽOMBIĆ: Može se reći da je to koncept sinhronizovanih aktivnosti protiv RS i blokade rada njenih institucija. Mislim da je ova predstava nekorektna. Time smo samo nepotrebno izgubili 30 dana i zbog toga je stvoren vakuum u funkcionisanju nove Vlade.
Pomenuli ste sinhronizovane aktivnosti za blokadu RS. Da li je dio tih aktivnosti i podizanje tužbi iz FBiH protiv RS za nadoknadu ratne štete?
DŽOMBIĆ: Podnošenje tužbi je pokušaj da se kroz određeni sudski spor stvori obaveza RS koje bi ona teško izvršavala, ali mi tu nemamo problema, jer nam ne mogu nanijeti ekonomsku štetu i mi smo potpuno ekonomski stabilni.
Rekli ste da su glavni ciljevi zadržavanje socijalne i fiskalne stabilnosti. Kako to namjeravate postići ako imamo u vidu prognoze da će ekonomska kriza i dalje imati snažan uticaj na punjenje budžeta i javnih fondova?
DŽOMBIĆ: Ova godina je možda jedna od najizazovnijih od kada je počela ekonomska kriza i mi smo je potpuno jasno definisali u Ekonomskoj politici. Naš budžet je koncipiran tako da možemo da izmirimo plate, penzije, invalidnine i druge obaveze i sve povjerioce i tu neće biti problema. Pored toga, krenućemo u investicije u energetskom sektoru, irigacionom sistemu, sistemu odbrane od poplava, putnoj infrastrukturi, što će doprinijeti prvenstveno stabilizaciji u građevinskom sektoru koji je suočen sa najvećim problemima, ali i ukupnoj stabilizaciji privrede.
Ranije ste izjavili da ćete preispitati rad menadžmenta javnih preduzeća. Koja preduzeća nisu zadovoljila?
DŽOMBIĆ: Preispitaćemo rad svih, pa i javnih preduzeća, jer je jasno da postoje problemi. Jedno od njih su “Željeznice RS”, koje su prema podacima iz 2009. godine imale gubitak od oko 14 miliona iz teretnog i gubitak oko 17 miliona maraka iz putničkog saobraćaja. Pored toga, RS je platila do sada 16 miliona maraka kredita međunarodnim finansijskim institucijama koje “Željeznice” nisu mogle da plate. U ovoj godini smo predvidjeli grant od 25 miliona i dodatnih deset miliona maraka za kredite koje “Željeznice” neće moći otplaćivati. Ovdje se mora napraviti zaokret kako bi to važno preduzeće funkcionisalo. Pored toga, imamo probleme u “Šumama RS”, jer domaći drvoprerađivači koji zapošljavaju oko 17.000 radnika nemaju kontinuitet u snabdijevanju oblovinom i uvoze je iz Slovenije i Hrvatske. Moramo našim drvoprerađivačima dati dugoročne ugovore o snabdijevanju sirovinom kako bi oni mogli ostvariti svoje planove.
Govorite o uklanjanju administrativnih barijera. Da li to podrazumijeva i smanjenje administracije, odnosno javne uprave?
DŽOMBIĆ: To može da znači smanjenje administracije. Prvo moramo da sa Privrednom komorom izanaliziramo sve procese i aktivnosti koje predstavljaju administrativne barijere za privredne subjekte i da kroz zakonska rješenja pojednostavimo tehnologiju rada javne uprave. Sasvim sigurno ćemo kod pojednostavljenja tehnologije rada javne uprave doći do određenih tačaka kada ćemo definisati višak zaposlenih i onda ćemo ih u određenom periodu prevesti u privredu. Ukidanje administrativnih barijera je i jedan od najboljih načina borbe protiv korupcije.
Šta planirate da uradite sa javnim fondovima koji iz godine u godinu povećavaju deficit?
DŽOMBIĆ: Fond PIO će biti saniran kroz reformu penzijskog sistema. Zakon koji ćemo usvojiti u budućem periodu i povećanje stope doprinosa obezbijediće dodatne prihode i Fondu PIO i Fondu zdravstva i uz određene uštede smatramo da je to sasvim dovoljno da se postigne sanacija Fonda PIO.
Na mala vrata se počelo govoriti o povećanju starosne granice za odlazak u penziju. Da li će doći do toga?
DŽOMBIĆ: Sindikat je izričit da to ne želi da prihvati, a sa druge strane Udruženje penzionera upravo to traži. Smatramo da kroz diskusiju sa njima možemo naći kompromisno rješenje.
Kada je Fond PIO u pitanju aktuelna je afera u čijem je centru direktor Fonda Zoran Mastilo koji je počinio niz malverzacija?
DŽOMBIĆ: Imao sam u utorak sastanak sa direktorom Fonda PIO i ministrom Petrom Đokićem. Ministarstvo je već formiralo Komisiju sa zadatkom da preispita navode medija. Obaveza svih je da rade u skladu sa zakonom i mi ćemo sve navode provjeriti i ponašati se u skladu s tim.
Zar dokazi koji su objavljeni nisu dovoljni?
DŽOMBIĆ: Ne treba da prejudiciramo rješenja. Ako istraga pokaže da su navodi tačni, onda ćemo preduzeti mjere.
Spekuliše se da bi mogao biti smijenjen i direktor Fonda zdravstva Goran Kljajčin i da će ga naslijediti Dragan Kalinić?
DŽOMBIĆ: Vjerujte da nemam informacije o tome.
U kojoj su fazi pregovori sa domaćim konzorcijumom za izgradnju autoputa Banjaluka – Doboj?
DŽOMBIĆ: Nama je bitno da ovu dionicu izradimo u budućem četvorogodišnjem mandatu, a isto toliko je bitno da budu angažovani domaći izvođači. Još tražimo modele i načine finansiranja. Moramo imati jasnu finansijsku konstrukciju i način na koji se obezbjeđuje novac.
Koje banke će podržati domaći konzorcijum?
DŽOMBIĆ: Iznos koji je neophodan za izgradnju autoputa se kreće između 250 i 300 miliona evra. Domaće banke će sigurno dati doprinos, ali mi želimo da uključimo i EBRD, EIB i Svjetsku banku kako bismo mogli nesmetano ići u izgradnju ove dionice. Uz to imamo i prihode od akcize na godišnjem nivou oko 40 do 50 miliona maraka. Sve to mogu biti izvori za finansiranje ove dionice.
Kabinet
Da li ste izabrali tim sa kojim ćete raditi, odnosno jeste li popunili pozicije u Kabinetu?
DŽOMBIĆ: Djelimično je popunjen, ali još nisu određeni svi savjetnici i doći će još nekoliko saradnika. Za sada imam tri savjetnika koji su prešli iz Ministarstva finansija, a to su Božidar Plavljanin, Vojin Mijatović i Jasminko Jotić. Novi generalni sekretar je Vladan Blagojević, a šef Kabineta Željka Dragičević.
Mediji
Kako komentarišete situaciju da uz političke blokade iz dijela sarajevskih medija, uključujući i FTV kao javni servis, dolaze i najprljaviji napadi na RS?
DŽOMBIĆ: Iznenađen sam nekim medijima iz FBiH koji nemaju potrebu i želju da se bave problemima u tom entitetu, već se bave RS I vrše ogroman pritisak na njene funkcionere. Donekle to možemo razumjeti kada se radi o privatnim medijima, ali kada se radi o javnim medijima onda ostaje nejasno zbog čega se FTV, koja je javni servis, bavi na taj način i u toj mjeri na  RS. Nejasno je zašto FBiH ima potrebu da daje saglasnost takvoj uređivačkoj politici. Ovakvo ponašanje neće doprinijeti rješavanju problema u BiH i takav nastup nas praktično tjera iz BiH.  Glas Srpske