PRAG, Poboljšanje ekonomske situacije u novoprimljenim članicama EU navelo je Međunarodni monetarni fond (MMF) da pooštri zahtjeve za stezanje kaiša i da odustane od popustljivog stava koji je zauzeo na početku krize.
MMF je počeo da se bavi problemima pojedinačnih zemalja, vršeći pritisak na korisnike finansijske pomoći za koje smatra da su spremniji da obustave reforme kako bi povećale štednju. Rezultat toga će, po ocjeni analitičara, biti skup različitih dogovora po kojima će one zemlje koje su suočene s najvećim manjkom sredstava morati ozbiljno da se pozabave deficitom u javnom sektoru.
Sa druge strane, zemlje u kojima postoje druge mogućnosti za finansiranje ili politička konstelacija koja odolijeva spoljnim pritiscima će ili naići na popustljiv stav ili će sasvim odustati od dogovora s MMF-om. To znači da ta institucija sa sjedištem u Vašingtonu, kojoj se države obraćaju za zajam kad nemaju od koga da traže kredit, neće isplatiti dogovorene tranše kredita zemljama kao što su Srbija i Letonija ako ne stave pod kontrolu svoje budžetske deficite, dok Ukrajini vjerovatno neće biti postavljena nikakva ograničenja do predsjedničkih izbora zakazanih za januar.
“Zašto se to sada dešava? Vjerovatno zato što je situacija na globalnom planu bolja, što omogućava MMF-u da se usredsrijedi na probleme koji su specifični za određene zemlje, zbog čega može da traži od tih zemalja da urade ono što treba da urade. Isto tako se može reći da MMF pokazuje izvjesnu nedosljednost, što se, na primjer, vidi u odnosu prema Letoniji sa jedne i Ukrajini sa druge strane”, kaže Kun Cou iz investicione banke Barclays Capital.
Analitičari vjeruju da će Turska, koja nije suočena s ozbiljnom fiskalnom ni finansijskom krizom, najvjerovatnije odustati od dogovora s MMF-om, osim ako oporavak svjetskog tržišta ne bude zaustavljen, što bi je ostavilo bez alternativnih izvora finansiranja.
Zahvaljujući trostrukom povećanju budžeta za kreditiranje, koji sada iznosi 750 milijardi dolara, MMF je prošle godine pritekao u pomoć državama srednje i istočne Evrope suočenim s problemima, ističući kao svoje prioritete sprečavanje ekonomskog kolapsa i podsticanje oporavka. Zbog toga je dozvolio Mađarskoj i Letoniji da prekorače dogovoreni budžetski deficit kada je postalo jasno da će njihove privrede zabilježiti pad u ovoj godini od šest, odnosno 18 odsto, što je veće smanjenje od očekivanog. Međutim, pošto kriza počinje da popušta, a kreditna aktivnost da oživljava, MMF je zatražio od zemalja koje su od njega dobile pomoć za izlazak iz krize da stabilizuju finansije. Evropska unija je prošle nedjelje odobrila Letoniji pomoć u iznosu od 1,2 milijarde evra, ali MMF nije saopštio da li su smanjenja plata u državnom sektoru za 20 odsto i penzija za deset procenata dovoljna da bi toj zemlji stavio na raspolaganje dodatna sredstva. On je istovremeno zamrznuo tranšu kredita Srbiji sve dok zemlja ne stavi pod kontrolu deficit u javnom sektoru, a nije odobrio ni zajam BiH u iznosu od 1,2 milijarde evra zbog visokih rashoda za socijalne potrebe ui druge javne troškove u Federaciji BiH. MMF je podsjetio i Mađarsku na dato obećanje da će u narednoj godini smanjiti budžetski deficit.
“Međunarodni monetarni fond je ovog puta bio mnogo popustljiviji i ta tvrdnja i dalje važi. Ali, MMF ne može da se izlaže tako velikom moralnom riziku i da jednostavno dijeli šakom i kapom novac, a da pritom ne očekuje ništa zauzvrat. On mora da te zemlje ponovo postavi na stabilne osnove”, kaže Nil Širing iz konsultantske kuće “Capital Economics”.
MMF je ove godine obustavio isplatu tranše kredita Ukrajini pošto je dugo sporenje između predsjednika te zemlje Viktora Juščenka i premijerke Julije Timošenko dovelo do obustavljanja ekonomskih reformi. Kasnije je, međutim, zauzeo pomirljiviji stav, što, po mišljenju analitičara, znači da u slučaju Ukrajine, za razliku od Srbije, možda razmišlja o dugoročnoj strategiji.
MMF prvi put u istoriji izdaje obveznice
MMF je objavio da će prvi put u svojoj 60-godišnjoj istoriji izdati obveznice u nastojanju da dobije sredstva iz ekonomija u razvoju kao što su Kina, Brazil i Rusija kako bi nastavio s kreditiranjem ugroženih zemalja. Kina je već objavila da će u obveznice MMF-a uložiti 50 milijardi dolara, dok su Rusija i Brazil obećali po 10 milijardi dolara za kupovinu obveznica. To će biti prvi put da zemlje u razvoju doprinose sredstvima MMF-a.
Izvršni direktor MMF-a Dominik Štros-Kan kazao je da će nove obveznice biti sigurno ulaganje za 186 članica MMF-a. Obveznice će biti izdate u valuti MMF-a, takozvanim posebnim pravima vučenja, koja se zasniva na korpi valuta, sačinjenoj od dolara, evra, jena i britanske funte. Maksimalan rok dospijeća za obveznice biće pet godina.
Dvostruki aršini MMF-a
