BEOGRAD, Samo hrana za proslavu krsne slave za tridesetak gostiju košta 30.000, a piće još 20.000 dinara. Ove godine obilježava se skromnije nego ikad.
Porodica koja planira da za Nikoljdan ili neku drugu od predstojećih slava ugosti između 20 i 30 gostiju moraće da izdvoji najmanje 50.000 dinara za trpezu. Prema računici Pressa, samo za hranu potrebno je oko 30.000, a za piće još 20.000 dinara.
Tradicionalna slavska gozba počinje sa nekoliko vrsta predjela, pita i salata. Slijede riblja čorba, pa posna sarma i prebranac, a kao glavno jelo obično se nađu bar dvije ili tri vrste ribe. Tu su i neizostavni sitni kolači, eventualno torta. Što se tiče pića, domaćini obično kupuju poneku flašu više, da se nađe. Kada se saberu svi troškovi, za slavu sa tridesetak gostiju potrebno je najmanje 50.000 dinara, a vjerovatno i desetak hiljada više.
Riba najskuplja
Penzionerka Slobodanka Vasić iz Beograda za porodičnu slavu, Svetog Nikolu, očekuje tridesetak gostiju. Ona kaže za Press da planira da isprži oko 10 kilograma ribe, zavije 100 posnih sarmica, napravi dva kilograma pite, pet kilograma prebranca, isto toliko raznih salata i sitnih kolača. Slavski kolač, koji košta oko 500 dinara, svake godine naručuje u obližnjoj pekari.
– Za proslavu porodične slave potrošimo bar tri penzije, nešto više od 50.000 dinara. Tu ne računam proizvode koje sam od prije nekoliko mjeseci počela da kupujem po malo – orahe, bademe, žito, ulje, šećer, brašno… – kaže Slobodanka.
Kod nje je trpeza uvijek bogata, ali priznaje da će ove godine povesti računa o troškovima.
– Tri dana ranije umjesim kolače, dok sve ostalo pripremam uoči slave. Prvo spremim posnu rusku salatu, tortu od pečenih paprika, posnu sarmu, prebranac… Onda ispržim ribu, najčešće pastrmku i šarana. Piće je posebna stavka, nakupujemo sokova, vina… Treba kupiti i slavsku svijeću, platiti popu kad dođe da sveti vodicu. Negdje to košta 500 dinara, a ponegdje i 1.000. Teško je vrijeme, pa iako želim da lijepo dočekam svoje goste, vodim računa o svakom dinaru i gledam da uštedim gdje god mogu – priča Slobodanka.
Profesor Bogoslovskog fakulteta, sveštenik Dragomir Sando, objašnjava za Press da slavska trpeza za Svetog Nikolu mora da bude posna, jer pada u vrijeme velikog božićnog posta.
Proslave i u kafani
Kod nas se često obilježavanje krsne slave pretvori u prestižnu proslavu u nekoj kafani, gdje gosti dolaze u firmiranim toaletama, sa skupocjenim poklonima. Umjesto domaćina poslužuju ih konobari iz ketering agencija. Srpska pravoslavna crkva, kaže sveštenik Sando, osuđuje ovakve pojave.
– Slava je duhovni doživljaj i prilika da se porodica okupi u molitvenoj atmosferi. Domaćin mora da pripremi slavsku svijeću, žito i slavski kolač. Kuću prije slave treba da okadi sveštenik. Sve ostalo je manje bitno i treba da bude u skladu sa mogućnostima porodice koja slavi – podsjeća Sando. Press