BEOGRAD, Sa otplatom kredita u Srbiji kasne 100.533 građanina, još veći je broj onih koji su konstantno u minusu, ekonomisti nude tri izlaza – sječa troškova, dodatni posao ili refinansirajući kredit.
Sve teža otplata kredita i sve dublji minusi na računima predstavljaju glavobolju za skoro milion kreditno prezaduženih građana! Kako izaći iz minusa i dugova po kreditima postala je noćna mora mnogih. Ekonomisti i bankari savjetuju građane da probaju da smanje tekuće troškove, pronađu dodatni posao ili uz povoljniji kredit refinansiraju sve pozajmice.
Prema podacima Udruženja banaka Srbije, građani ukupno duguju 439 milijardi dinara, a duže od tri mjeseca sa plaćanjem kredita kasne 100.533 građanina. Da bi isplivali iz dužničke krize, ekonomisti ovim građanima poručuju da preispitaju svoje troškove i pokušaju negdje da uštede.
– Treba da redukuju sve troškove koji nisu neophodni. Na primjer, da se odreknu izlazaka u restoran. Drugo, neka pokušaju da nađu dodatni ili bolje plaćen posao – kaže ekonomista Zoran Popov, i dodaje da nije pristalica uzimanja kredita, pa refinansiranje troškova savjetuje kao posljednju varijantu.
Otplata dugova
Ekonomista Goran Nikolić naglašava da je smanjenje troškova i dodatni posao najbolji način da se izmire zaduženja, ali da je najsigurnija ekonomska računica kredit za refinansiranje.
– To znači da se u dogovoru sa bankom dobije jedan povoljniji kredit, sa većim rokom otplate i grejs periodom. Međutim, problem je što se tako ukupan trošak kredita povećava. Ali kada nema drugog izlaza, to je jedini način za otplatu dugova – navodi Nikolić.
Saradnik Instituta za istraživanje tržišta Saša Đogović smatra da građani ne treba da se zadužuju bez prijeke potrebe.
– Nažalost, sve veći broj ljudi neće biti u mogućnosti da vraća dugove bankama. Najbolje je da oni koji su savjetovali građane da se olako zadužuju sada kažu kako da iz tih dugova izađu – ističe Đogović.
Pokriće troškova
Za pokriće svih troškova bankari preporučuju refinansirajuće kredite. Potpredsjednik IO Findomestik banke Vladimir Marković kaže da je najbolji način da se izađe iz kreditne prezaduženosti štednja.
– To znači da se dio mjesečnih prihoda prvo koristi za otplatu kredita, kako bi se situacija dovela pod kontrolu. Ako to nije moguće, Findomestik banka nudi povoljne kredite za refinansiranje koji objedinjuju sve pozajmice u jednu ratu, uključujući i kreditne kartice. Za ove kredite banka čak i garantuje manje kamatne stope u odnosu na kredite koje građani već imaju – ističe Marković.
U Erste banci kažu da su prošle godine klijentima ponudili da bez naknade produže rok otplate svih kredita, osim stambenih, koji su odobreni do 30. aprila 2009. godine.
– Klijenti, takođe, mogu bez naknade da prebace svoje kredite indeksirane u evrima u dinarske kredite. Za građane koji žele da objedine svoje kreditne obaveze rješenje su krediti za refinansiranje – navode u Erste banci.
Duži rok otplate smanjuje rate
U Intezi ističu da svojim klijentima prilikom zaduživanja pomažu da realno sagledaju mogućnost otplate kredita.
– Međutim, kako se ekonomska kriza odrazila na sve pore ekonomskog života, razumljivo je da je određen broj klijenata došao u situaciju da ne može redovno da servisira svoja mjesečna zaduženja. U takvim slučajevima, Inteza sa svojim klijentima pokušava da pronađe adekvatna rješenja, koja, u zavisnosti od slučaja, mogu biti – produženje roka otplate i smanjenje rate, prevođenje indeksiranih kredita u dinarske i slično – kažu u Intezi.
Savjeti
Smanjenje ličnih troškova
Štednja
Bolje plaćen posao
Dodatni posao
Kredit za refinansiranje Press