BANJALUKA, Nakon što je prvi put poslije deset godina RS zabilježila pad industrijske proizvodnje, privredna zajednica RS zatražila je sastanak s Vladom RS.
Privredni ambijent RS je neophodno rasteretiti komplikovanih administrativnih procedura, te fiskalnih i parafiskalnih opterećenja kako bi u komplikovanim kriznim uslovima mogla lakše da funkcioniše, smatra Borko Đurić, predsjednik Privredne komore RS
Nedavno je Upravni odbor Privredne komore RS zatražio sjednicu s Vladom RS zbog toga što je prvi put u posljednjih deset godina negativna stopa industrijske proizvodnje od 3,7 odsto u RS. Šta je to što će privredna zajednica primarno tražiti od izvršne vlasti RS?
ĐURIĆ: Na ovaj potez odlučili smo se nakon što smo razmotrili izvještaj o privrednim kretanjima za prva četiri mjeseca ove godine, koji je pokazao negativne trendove u privrednim aktivnostima. Odlučili smo da izađemo sa zahtjevom prema Vladi RS s ciljem zajedničkog iznalaska načina da se ovi trendovi zaustave. Smatramo da prije mjera koje bi trebalo da preduzmemo moramo analizirati trenutnu situaciju i vidjeti koji uzroci su doveli do toga da industrijska proizvodnja RS prvi put u posljednjih deset godina zabilježi pad. Zaduženost privrede je sve veća, prisutan je pad likvidnosti, smanjenje broja zaposlenih, neto obrtni kapital je značajno smanjen, a ovakvi indikatori zajedno zahtijevaju angažovanje svih faktora u državi kako bi se situacija popravila. Iako trenutnu situaciju ne treba predstavljati alarmantnom, činjenica je da stvari treba mijenjati.
Šta to najviše opterećuje privredu RS?
ĐURIĆ: Privredu RS u velikoj mjeri opterećuju velika fiskalna i parafiskalna opterećenja. Moram podsjetiti da je mjera ukidanja neoporezivog dijela plate u konačnoj verziji opteretila svakog privrednika. Zbog toga se morala praktično isplatiti još jedna dodatna bruto plata na godišnjem nivou po zaposlenom. Nikako ne treba zanemariti ogroman broj parafiskalnih opterećenja, odnosno notarskih taksi, izdataka za Savez računovođa RS, Geodetsku upravi i sl. Radi se o opterećenjima koja su rasla gotovo bez ikakve kontrole, dok je veliki broj podzakonskih akata iznjedrio toliko novih parafiskalnih opterećenja za privredu. Ovo su bila neka od pitanja za koja smo očekivali da će se kroz posebne sjednice Vlade doći do rješenja. Prošle godine je iskazana volja premijera i njegovih saradnika za ovakvim nizom sastanaka. Smatrali smo da svakih 15 dana treba održati tematsku sjednicu Vlade po nekom od pitanja, a s ciljem olakšavanja situacije u privredi. Međutim, od 5. januara do danas nije održan nijedan sastanak tog tipa.
Vlada RS je prije nekoliko dana donijela Uredbu o određivanju naknada i nagrada notarima u RS, kojom je predviđeno smanjenje cijena notarskih usluga i do 80 odsto. U kojoj mjeri su ovakvi potezi privrednog rasterećenja ispunili vaša ranija očekivanja?
ĐURIĆ: Vlada RS je donijela uredbu o smanjenju cijena usluga notara koju još nisam vidio. Uredba je napravljena bez našeg učešća. Trenutno je ne mogu komentarisati, jer ne znam kakve će efekte donijeti. Ipak, ističem da nama i dalje ne odgovara način na koji oni naplaćuju svoje usluge. Apsolutno je neprihvatljivo da se prisustvo i vođenje zapisnika na sjednicama skupština akcionara naplaćuje proporcionalno vrijednosti kapitala firme, jer njihove usluge nemaju nikakve veze s njim. Oni prisustvuju sjednicama skupština akcionara samo kako bi konstatovali stanje i nemaju nikakvu odgovornost.
Kako posmatrate situaciju najavljenog ulaska Hrvatske u EU i činjenicu da se u mnogim segmentima bh. privrednici zbog neposjedovanja evropskih standarda proizvodnje nalaze pred gubitkom ovog tržišta?
ĐURIĆ: Ulaskom Hrvatske u EU prestaće da važe odredbe CEFTA sporazuma kojima je omogućena slobodna trgovina članica CEFTA i Hrvatske. S najvećim problemima kod ulaska Hrvatske u EU će se susresti mljekarska industrija, a potom i jedan dio prehrambene industrije, što će rezultirati potrebom da se traže neka druga tržišta ili da ispunimo stroge uslove izlaska na evropska tržišta. Za nas je uvođenje standarda izuzetno važno kako bismo zadržali ne samo hrvatsko, već i radi ulaska na druga evropska tržišta.
Na koji način poslovni ambijent učiniti interesantnim za ulaganja o kojima se mnogo govori?
ĐURIĆ: To se može učiniti tako da se sva pitanja koja su u funkciji stvaranja nove vrijednosti počnu rješavati što brže. Državna uprava mora biti efikasnija. Ja ne mislim da su rješenja u smanjenju plata administraciji ili bilo kojoj branši, već u povećanju stepena efikasnosti ljudi koji tu rade. Oni moraju da zarađuju svoje plate i da ih opravdaju, a administracija zahtjeve privrede mora da rješava prioritetno.
Kao privrednik sam veoma nezadovoljan radom velikog dijela državne administracije. Nedopustivo je da se predmeti koji su u funkciji otvaranja mogućnosti novog zapošljavanja mjesecima povlače po kancelarijama. Ne poštuju se rokovi, procedure su komplikovane i ova situacija zahtijeva ozbiljne izmjene što prije.
Privredna zajednica zahtijeva izmjene Zakona o radu RS, šta u njemu predstavlja najveći problem?
ĐURIĆ: Zakon o radu RS je neophodno prilagoditi zakonskim rješenjima evropskih zemalja. Ovo primarno znači da se procedure prijema i otpuštanja radnika moraju pojednostaviti. Zakonski obim prava je neophodno uskladiti s realnim mogućnostima i s praksom onih koji su se dokazali prije nas. Smatram da je prilagođavanje zakona veoma bitno zato što bi se na taj način pružila šansa velikom broju onih koji se nisu mogli zaposliti preko veza ili su imali sreću da prođu na konkursima, dok im, sa druge strane, radna mjesta zauzimaju oni koji nisu zainteresovani ili ne znaju da rade posao. Ovo sve je neophodno uraditi s ciljem stvaranja mogućnosti za zdravu konkurenciju i pružanja šanse svima. Nikome ne smije danom zapošljavanja i otvaranjem radne knjižice biti zagarantovana trajnost zaposlenja. Nezavisne novine