BANJALUKA – Neplaćeni računi za porez na nepokretnosti stanovnika RS dosegli su 29,8 miliona KM, a prema podacima Poreske uprave RS, najveći dug po ovom osnovu imaju poreski obveznici čija se imovina nalazi na teritoriji Banjaluke, Bijeljine i Prijedora.
Iz Poreske uprave precizirali su da je taj dug nastao u periodu od početka 2012. do kraja 2017. godine, te podsjetili da je posljednji dan septembra rok za uplatu druge rate obaveze po poreskom računu za 2018. godinu, kao i neizmirenih iznosa iz prethodnih godina.
– Svaki poreski obveznik na osnovu prijavljene nepokretnosti dobija poreski račun, koji, ukoliko nema prigovora, stiče svojstvo izvršne isprave, te se na osnovu njega vrši naplata. Nakon nastupanja izvršnosti poreskog računa, pokrećemo postupak prinudne naplate – kazala je direktorka Poreske uprave RS Zora Vidović.
U prvih osam mjeseci ove godine po osnovu poreza na nepokretnosti naplaćeno je 19,2 miliona KM, što je za 3,2 miliona KM ili 20 odsto više u odnosu na isti period 2017. godine, što, kako kaže Vidovićeva, predstavlja zadovoljavajući trend naplate ove vrste prihoda koji isključivo pripada lokalnim zajednicama u Srpskoj.
Gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić kazao je da postoje brojni problemi u vezi sa naplatom poreza na nepokretnosti.
– Građani sami prijavljuju porez, pa je slab stepen kontrole šta je i kako prijavljeno. Tu je i problem obuhvata, jer je i prema preliminarnim procjenama i bazama podataka o naplati struje, telefona, vode i slično sporno koliko je toga stvarno prijavljeno i šta je stvarno stanje objekata – kazao je Radojičić.
Sljedeći problem je, dodaje, sama kontrola naplate onog što je prijavljeno, s obzirom na to da Poreska uprava pokriva cijelu teritoriju Srpske. On smatra da bi bolja kontrola, ali i evidencija poboljšale rezultate.
– Od Nove godine postojaće mogućnost da gradovi preuzmu kontrolu nad naplatom poreza na nepokretnosti, a grad Banjaluka razmatra kako da poboljša obuhvat i naplatu. Nećemo formirati sopstvenu službu za naplatu, ali ćemo ukrstiti baze podataka lokalnih komunalnih preduzeća sa bazom o prijavljenim objektima. Kroz kontrolu prijavljivanja radićemo na poboljšanju naplate, jer se radi o značajnom izvornom prihodu gradova – naglasio je Radojičić.
Dodao je da je u decembru 2016. smanjena stopa poreza na nepokretnosti u svim zonama, osim gradske, što pokazuje da politika banjalučke Gradske uprave nije povećanje poreza.
Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić rekao je da je Savez opština i gradova RS uputio inicijativu da se kontrola naplate poreza na nepokretnosti prenese u nadležnost lokalnih zajednica.
– To su izvorni prihodi lokalnih zajednica, a stvarno nemamo kontrolu nad njima. Prijavljuje ko šta hoće, a tako je i sa plaćanjem. Poreska uprava RS nema kad da se bavi time, a još nije napravljeno uputstvo kako da kontrolu nad naplatom poreza na nepokretnosti preuzmu lokalne zajednice – naglasio je Mićić.
Iz Poreske uprave upozoravaju vlasnike nepokretnosti koji nisu platili dospjele obaveze poreza da će iznos biti uvećan za troškove postupka prinudne naplate i kamate.
– Nepokretnosti će biti prijavljene po službenoj dužnosti, a vlasnicima uručeni poreski računi sa obračunatim kamatama i kaznom od 500 do 1.500 KM za fizička lica, te od 1.000 do 3.000 KM za pravna lica, po neprijavljenoj nepokretnosti – naglasili su u Poreskoj upravi i dodali da će intenzivirati aktivnosti na prinudnoj naplati. Glas Srpske
