SARAJEVO, Po mnogim šavovima pocjepanoj i u podjeljenoj BiH, bez mnogo reakcija ekonomista i javnosti prošla je informacija o javnom dugu zemlje, ali će njegov ceh u narednim godinama, po svemu sudeći, platiti građani.
Ekonomisti su zaduženost od 34 odsto bruto društvenog proizvoda, odnosno 6,25 milijadi maraka spoljnog i 3,2 milijarde unutrašnjeg duga, zaključno sa krajem 2010. godine, čak pokušali da ublaže i BiH proglase za umjereno zaduženu zemlju.
Pozivali su se na EU standarde, po kojima je dug prihvatljiv do 60 odsto BDP, ali zatvarajući oči pred činjenicom da se to ne može primjeniti i za Bosnu i Hercegovinu, zbog različite sektorske strukture BDP.
Kad se sleglo i ono malo prašine u vezi sa prezentiranom informacijom o zaduženosti zemlje, na površinu su isplivale manje poznate, ali za obične građane, značajnije informacije.
Jedna od njih je da je ukupni javni dug u posljednje tri godine progresivno rastao, i to samo spoljni, dok je unutrašnji ostao gotovo na istom nivou.
Međunarodnim kreditorima će se on u značajnijoj mjeri tek početi da vraća, a 2014. godine rate će biti enormno velike. Kad BiH povuče sve tranše odobrenih kredita, pod uslovom da se dodatno ne zadužuje, te godine će na otplatu duga iz zajedničkog budžeta morati da se izdvoji 1,1 milijarda maraka.
Tako se sa velikom izvjesnošću može prognozirati da će 2014. biti godina velikih socijalnih nemira i nezadovoljstava, jer će BiH najveći dio svog budžeta biti primorana da usmjeri na vraćanje duga.
Ono što zaduživanje BiH čini različitim u odnosu na druge zemlje je što ogroman dio kredita odlazi na javnu potrošnju, umjesto da se ulaže u privredni oporavak ili u infrastrukturu, odnosno u otvaranje novih radnih mjesta. To će se negativno odraziti tek u narednim godinama, kada na red dođu otplate kredita, slažu se ekonomisti.
Generalno, u narednim godinama može se očekivati dalje povećanje javnog duga u ukupnom bruto proizvodu zemlje, što će dodatno otežati ionako tešku situaciju u BiH.
Nekompletno
Iako je Informacija o javnoj zaduženosti BiH, pripremljena za posljednju sjednicu Komisije za finansije i budžet Doma naroda parlamenta BiH, obimna i naizgled detaljna, njeni autori se slažu da nije kompletna. Sumnje su da Vijeće ministara nije dobilo sve podatke od nižih nivoa vasti, jer ne postoji centralni registar zaduživanja.
Progresivno
Od 2008. godine, kada je bio 28,3 odsto, konstatno raste učešće javnog duga u BDP. Naredne već 30 odsto, a prošle 33,8 odsto, sa vrlo izvjesnom tendencijom da i u narednim godinama nastavi eksponencijalni rast. Novosti