BEOGRAD, Država ne može u tržišnim uslovima poslovanja da utiče na cijenu maline u Srbiji jer ona zavisi isključivo od kretanja na međunarodnom tržištu, ocijenili su danas stručnjaci u izjavama za Tanjug.
Stručnjaci su istakli da malinari treba da povećaju proizvodnju tog voća i skladište ga u javnim hladnjačama čekajući povoljniji momenat za prodaju i napominju da trenutna otkupna cijena između 80 i 90 dinara za kilogram, naizgled skromna, ipak donosi dobit od 2.500 do 3.500 evra po hektaru.
Malinari iz zapadne Srbije nezadovoljni su otkupnom cijenom maline i traže da bude najmanje 126 dinara po kilogramu.
Profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu Miladin Ševarlić rekao je za Tanjug da ni jedna država u svijetu pa ni Srbija nema uticaj na cijene kada je riječ o tržištu proizvoda koji nisu egzistencijalno značajni kao što su mlijeko, ulje, šećer, brašno…
Prema njegovim riječima, cijene maline u Srbiji zavise od međunarodnog tržišta jer je to izvozni proizvod dominantno prisutan na ino tržištu.
“Država ima mogućnost da stvori ambijent u kome će se proizvođači, otkupljivači, prerađivači i izvoznici sporazumjevati i regulisati svoje međusobne odnose”, dodao je on.
Ševarlić smatra da domaći proizvođači maline treba da se u najskorije vrijeme udruže i preuzmu rizik plasmana svojih proizvoda na tržište.
On se zapitao zašto malinari nisu iskoristili 97 procenata slobodnih kapaciteta za uslužno skladištenje tog voća u hladnjači Zemljoradničke zadruge u Arilju, da čekaju veću cijenu i tada plasiraju malinu na domaće i inostrano tržište.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede i trgovine, u javnim skladištima je od raspoloživih 2.950 tona uskladišteno svega 103 tone maline ili 3,5 odsto, od čega je u Arilju kapacitet skladišta 900 tona, a uskladišteno je svega 12 tona malina ili 1,33 odsto.
Ekspert iz Privredne komore Srbije (PKS) Vojislav Stanković slaže se sa prethodnim sagovornikom Tanjuga da je nemoguće da država u tržišnim uslovima poslovanja utiče na cijenu maline.
On smatra da proizvođači maline u Srbiji mora da intenziviraju proizvodnju i povećaju prinose sa sadašnjih šest na 10 do 12 tona po hektaru i formiraju velike tržne centre koji bi otkupljivali voće i objedinjene količine plasirali na domaće i svjetsko tržište.
Otkupna cijena maline od 80 do 90 dinara na prvi pogled izgleda skromno ali ta cijena na postojeću proizvodnju od šest hiljada tona po hektaru omogućava dobit proizvođačima od 2.500 do 3.500 evra, rekao je Stanković.
“To možda izgleda i malo, ali u sezoni berbe i otkupa javljaju se veće količine maline na tržištu, što u značajnoj mjeri obara cijenu”, dodao je stručnjak iz PKS.
Prema njegovim riječima, sa prinosom od 12 tona po hektaru proizvođači maline imali bi čistu dobit od 4.500 evra ili 35 dinara po kilogramu.
Početkom sezone, republički Zavod za statistiku procijenio je rod maline od 95.565 tona sa 15.750 hektara, odnosno prosječnim prinosom od šest tona po hektaru.
“Uzmimo u obzir da je grad oštetio izvjesne količine maline realno je očekivati da Srbija trenutno raspolaže sa količinom od više 80.000 tona tog voća”, dodao je Stanković.
On je takođe ukazao na prednost skladištenja maline u javnim skladištima, što proizvođačima daje šansu da čuvaju malinu i puste je u promet kada se cijena na svjetskom i domaćem tržištu poveća. Tanjug