BEOGRAD, Kratak „izlet” evra u zonu ispod 103 dinara, mnoge privrednike natjerao je da se zamisle u kom pravcu ide ekonomska politika.
Da li to slijedi neko neplanirano jačanje dinara koje nikako ne pogoduje izvoznicima, a koji bi trebalo da budu glavni oslonac novog modela razvoja.
Ovakav rast domaće valute svakako je posljedica djelovanja Vlade i NBS. Zbog neuređenih javnih finansija i potrebe krpljenja rupa u budžetu, Ministarstvo finansija nije uspjelo da odoli potrebi da emituje i evroobveznice.
To je podstaklo banke i ostale aktere na finansijskom tržištu da razmjene novac kako bi kupovali te atraktivne hartije i pravili zaradu. Međutim, kolateralna šteta tog poduhvata postala je privreda. Bankama je ponovo isplativije da zadužuju državu, a ne kompanije. Zbog nedovoljnog djelovanja vlade, u prethodnom periodu je i Narodna banka „pomogla“ loše trendove pa je to bivšeg ministra ekonomije Mlađana Dinkića podstaklo da izjavi da je NBS zavrnula slavinu privredi.
Od centralne banke nekoliko dana smo čekali reakciju na ovakvu konstataciju, ali su u toj instituciji riješili da ostanu nijemi i ne dolivaju ulje na političku vatru. Saradnik Ekonomskog instituta Ivan Nikolić kaže da je došlo do istiskivanja privrede sa tržišta kapitala.
“Ministarstvo finansija ima imperativ da po svaku cijenu omogući finansiranje manjka u budžetu. To se svodi na stvaranje atraktivnih kamatnih stopa na državne obveznice. Međutim, u takvom ambijentu ostaje malo prostora za privatni sektor koji je gladan kapitala. Ne može da se pokrene biznis ako se preduzeće ne zaduži, ali u ovoj situaciji postaje konkurent državi na tržištu na kojem se ta sredstva obezbjeđuju”, ističe Nikolić.
On podsjeća da je bankama ulaganje u državne hartije primamljivije jer se izlažu beznačajnom riziku. „U toj situaciji pitanje je ko će pozajmljivati novac privredi. To je efekat istiskivanja privrede“, smatra Nikolić.
“Kolateralna šteta ovakve situacije je naša ideja da podignemo konkurentnost privrede. To podrazumijeva sprečavanje vođenja politike usmjerene ka jačanju dinara. Ovo što se događa je tome kontradiktorno. Država mora da traži novac na drugoj strani, neka smanji rashode i neka štedi”, naglašava Nikolić.
On navodi da je NBS morala da sledi politiku Ministarstva finansija. Kako objašnjava, kada su kamate na državne hartije za tridesetak odsto više od kamata na hartije Narodne banke, onda tu monetarna politika više ne postoji. To pokazuju podaci da se smanjuju ulaganja u hartije od vrijednosti centralne banke.
„Guverner ne postiže efekte koje je željeo i u ovom slučaju potpuno zaobilazi inflaciju. Generator inflacije je na drugoj strani, generator inflacije je država“, smatra Nikolić.
Telekom ne menja stvari
Na pitanje da li bi neuspjeh prodaje Telekoma mogao psihološki negativno da djeluje na stabilnost dinara, Nikolić smatra da je moguće, ali i ukazuje da je jedno pitanje psihološki efekat, a drugo percepcija banaka o sposobnosti države da otplaćuje preuzete obaveze. „Za naše potrebe 800 miliona evra od Telekoma je mala suma. Samo u februaru Vlada se u evro obveznicama zadužila za 300 miliona. To podiže ponudu deviza i doprinosi jačanju dinara. Međutim, NBS oklijeva da sada kupuje te devize i da smanji njihovu ponudu jer će onda u ponudi biti više dinara i to će napraviti veći pritisak na inflaciju“, zaključuje Nikolić.
Jači dinar ide na ruku uvoznom lobiju
Dušan Korunski, direktor M-Prointeksa, kaže da je prva posljedica rasta referentne stope povlačenje velike količine dinara, što je zaustavilo skoro sva plaćanja. Druga je što je time ojačan dinar, a to ide na ruku uvoznom lobiju.
Oni sada po nižim cijenama nabavljaju robu iz inostranstva, a domaći potrošači već su se navikli na cijenu koja je formirana na bazi kursa od 110 ili 120 dinara za evro, tako da uvoznici imaju veću zaradu. Naravno, sada su izvoznici u lošijem položaju, ali bi trebalo imati na umu da je i takva situacija ciklična. Zavisno od ročnosti, ali najvjerovatnije na leto, kada dođe period vraćanja zapisa, biće više dinara u opticaju pa će i njegova vrijednost u odnosu na evro da padne”, kaže on.
“Sve to je već viđeno i za privrednike bi jedino bilo važno da se u nekim granicama zadrži stabilnost”, ističe Korunski i dodaje da je na povlačenje dinara iz opticaja uticala i ponuda akcija NIS-a, jer je većina banaka usmjerila dinare u taj posao jer se u kratkom roku očekuje sigurna dobit.
Miloš Ivković, vlasnik fabrike trikotaže Ivković, tvrdi da je važna stabilnost kursa. On dodaje da naša valuta trpi sezonski uticaj, ali kada se u okviru toga dogode dinamične promjene, to ne odgovara ni uvoznicima ni izvoznicima. Ivković ističe da i druge mjere Narodne banke, poput podizanja referentne stope, neće previše uticati na one koji, poput te fabrike, imaju dosta posla i najveći deo proizvodnje plasiraju na inostrano tržište.
“Jasno je da podizanje referentne stope privlači kapital banaka jer je to za njih siguran plasman, vjerovatno je i da će to podići kamatu čak i na subvencionisane kredite, ali ja ne očekujem da se to prenese na izvoznike”, kaže Ivković. Danas