BEOGRAD, Štednja građana i preduzeća u bankama biće i dalje osigurana donošenjem novih ili izmjenama i dopunama postojećih finansijskih zakona.
Izmjene i dopune je pripremilo Ministarstvo finansija za slučaj eventualne finansijske krize, kaže savjetnik Ministra finansija Vladan Manić.
“U slučaju da dođe do potrebe za primjenom ovih zakona građani treba da znaju da će njihov novac biti siguran, a da porez koji plaćaju neće biti potrošen nenamjenski, tačnije da će država voditi računa o svakom dinaru”, podvukao je on.
Namjera je da se donošenjem ovog tzv. “antikriznog paketa” zaštite deponenti i štediše u Srbiji, kao i da se primjeni preventivni model koji će omogućiti manje budžetske troškove od onih koji bi nastali u slučaju da se reaguje nakon što kriza nastane i “prelije” se na realni sektor.
Važno je, naglasio je Manić i da se shvati da ne postoji namjera da se spasi bilo koja konkretna strana, ili domaća banka, već samo banka koja je sistemski važna za državu i njene građane.
Kako je objasnio, biće predviđene dvije vrste pomoći – prva, koja će spriječiti odlivanje depozita izdavanjem blanketne garancije, odnosno garancije na sve depozite bez obzira na njihovu visinu, i druga – kao vid pružanja konkretne pomoći bankama kroz garancije, kredite ili povećanje kapitala. Trenutno, kada kriza još nije nastala, ne može se znati koliko će novca iz budžeta biti potrebno za takvu vrstu intervencije, objasnio je on.
Manić je rekao da su prilikom pripreme zakona uvažavana najnovija svjetska iskustva i poštovane preporuke Evropske unije (EU) da se pomoć ne može davati besplatno, te da će morati da se vrati svaki potrošeni budžetski dinar i to sa određenim prinosom. Takođe, spriječiće se, određenim mehanizmima da banke kao korisnici te pomoći, steknu bilo kakvu konkurentsku prednost u odnosu na banke koje ne koriste državnu podršku, odnosno da zahvaljujući dobijenoj “finansijskoj inekciji” povećaju zaradu svojih akcionara.
“Ideja nije da se podrži svaka banka, već samo one banke čije gašenje (zatvaranje) može prouzrokovati sistemski rizik”, kazao je Manić i dodao da “to nužno ne mora da se odnosi na velike banke”.
Kao dodatni vid očuvanja povjerenja u naš bankarski sistem, predviđeno je da će osigurani depoziti u svim bankama biti isplaćivani u roku do tri dana i to iz Fonda osiguranih depozita. U državama EU, taj rok je 30 dana, što je dokaz da u pojedinim rješenjima idemo korak ispred, kaže Manić.
Nije riječ o prinudnoj nacionalizaciji banaka u Srbiji
U slučaju da akcionari neke banke žele da dobrovoljno zatvore banku, država će moći da preuzme tu banku, ali će morati da bude ispoštovan formalni uslov uplate kapitala, pa je tako predviđeno da taj kapital bude jedan dinar.
“Ako mi procjenimo da je ta banka značajna za građane Srbije i da bi njeno zatvaranje ugrozilo nacionalne interese, mi ćemo imati pravo da takvu banku preuzmemo. Da bi neko, pa i država bila upisana kao vlasnik ona mora da da neki kapital. Najmanja naša novčana jedinica je dinar i mi smo se odlučili za taj iznos. Kapital postojećih akcionara se otpisuje, a banka nastavlja da radi u državnom vlasništvu”, rekao je Manić.
On je dodao da tu nije riječ o prinudnoj nacionalizaciji banaka u Srbiji, jer akcionari te banke žele sami da je zatvore, već samo o namjeri da se zaštite svi klijenti banaka. “Ta banka će se nakon što kriza prođe, ponovo prodati, vjerovatno potpuno novim akcionarima, a sredstva dobijena prodajom ići će u republički budžet”, rekao je on.
Savjetnik Ministra finansija naglasio je, na kraju, da će od svih pomenutih zakona samo Zakon o finansijskoj stabilnosti biti primjenjen u uslovima krize, dok će drugi zakonski akti važiti i van krize.
“Kada je riječ o ovim zakonskim novinama interesantno je reći i to, da su ovo vjerovatno jedini zakoni za koje se Ministarstvo finansija nada da se nikada neće primjenjivati, ali ako ipak dođe do toga, svi građani Srbije treba da se osjećaju zaštićeno”, zaključio je Manić. Tanjug