TURSKA – Ove godine ostvaren je istorijski izvoz u ovoj državi. Njegova vrijednost samo u aprilu, prema posljednjim statističkim podacima iznosi 18,8 milijardi dolara. Postignut je rast od vrtoglavih 109 procenata i kako u turskom nadležnom ministarstvu trgovine kažu – najveći aprilski ikada. Ovaj rezultat premašio je i najveće skorove do korona virusa.
Stručnjaci kažu da turska trgovina i industrija bilježe svoje vrhunce uporedo sa višestrukim skokom cijene transporta robe iz Kine, nestašicom brodskih kontejnera, nedavnom blokadom Sueckog kanala i pojačanim kontrolama i zastojem zbog globalne epidemije virusa korona. Upravo je pandemija, smatraju, i napravila tektonske promjene na ekonomskoj globalnoj sceni, promijenila pozicije ključnih igrača i otvorila nove opcije uvoza i transporta za određene vrste robe. Brže, jednostavnije, bliže i jeftinije.
Cijena i brzina, i ovde kao i u svakoj drugoj privrednoj grani, igraju važnu ulogu. Nedostatak kontejnera za robu i prostora na brodovima, drastično je poskupio troškove prijevoza iz Kine. Kontejnerski transport je poskupio 7 do 8 puta u odnosu na februar protekle godine, a cijene su i dalje vrlo nestabilne i rastu. Iako je prije svega nekoliko mjeseci prognozirano da bi se cijene mogle vratiti na period prije početka pandemije, prijevoznici ih i dalje drže na historijskom maksimumu. Teret, na kraju lanca, naravno, snose – potrošači. Trgovci su raspoloženi da to izbjegnu alternativnim načinima nabavke robe.
Trenutno poskupljenje robe na tržištu Bosne i Hercegovine iznosi oko 25 odsto. Kako prenose svjetski mediji, na više od 80 odsto sve robe koja se prevozi morem, skokovi troškova prijevoza utjecat će na porast cijena proizvoda u prodavnicama – od igračaka, garderobe, namještaja, pa do auto-dijelova, ribe i mnogobrojne robe široke potrošnje. Trgovci uveliko odustaju od brojnih proizvoda čiji bi ih transport naterao da cijene višestruko podignu, pa se okreću drugim pravcima nabavke. Turska je, smatraju, novo tržište za raznovrsnu robu.
„Najveća komparativna prednost su zapravo tranzitna vremena. Za drumski prevoz robe od Istanbula do zemalja regije tranzitno vrijeme je 3 do 4 dana, a za brodski od Istanbula do Sarajeva preko Rijeke od 18 do 20 dana“, tvrdi Kursad Tanriverdi, direktor logističke kompanije cargo-partner u Turskoj i dodaje da se iz ove zemlje ka regionu najviše izvoze rezervni dijelovi za automobilsku industriju, bijela tehnika, tekstil i modna konfekcija, medicinska oprema, kao i hrana i poljoprivredni proizvodi. U zavisnosti od vrste robe i početnog i krajnjeg odredišta, predlaže se i odgovarajući model transporta, jer industrijske zone u kopnenom dijelu Turske i primorska mjesta nekad dijele hiljade kilometara.
Da je nesumnjiva prednost Turske za različite proizvode, kao potencijalno najbližeg evropskog dobavljača iz koje roba može da stigne i drumskim putem i brodom, potvrđuju i iz cargo-partnera.
„Turska je definitivno pouzdana i ekonomična opcija. U jeku pandemije, kada su mnogi industrijski giganti širom svijeta i Evrope bili zatvoreni, svjedočili smo potpuno suprotnom scenariju u Turskoj. Industrija se razvijala i širila, pa sad imamo situaciju za određene segmente robe, da je Turska postala jedan od lidera u izvozu. Transport iz Turske, u zavisnosti od početnog i krajnjeg odredišta i vrste robe, uglavnom organizujemo drumskim ili pomorskim putem. Tranzitna vremena variraju, ali recimo da je okvirno vrijeme transporta kamionom od Istanbula, kao najčešće opcija, od 3-4 dana. U stalnoj smo komunikaciji sa našim kancelarijama širom Turske i imamo oformljen sektor za hitne transporte koji radi 24 sata i na taj način u svakom trenutku možemo da obezbijedimo adekvatnu i pravovremenu informaciju i podršku korisnicima“, rekao je generalni direktor cargo-partner Sarajevo Sanjin Hamidović.
Ako uzmemo u obzir da je brodski transport, kao najpovoljnija transportna opcija iz Kine, sa tranzitnim vremenom od oko 45 dana u redovnim okolnostima, već mjesecima unazad vrlo nestabilan izbor, zbog rasta cijena i situacije sa transportnom opremom, sigurno da bi se dio uvoznika na našem tržištu mogao uskoro okrenuti Turskoj, koja je i po kvalitetu i cijeni vrlo konkurentna za širok dijapazon proizvoda.
MODERNIZACIJA
Prema Turskom statističkom institutu, njihova industrijska proizvodnja povećala se jedanaesti mjesec zaredom, što je najduži period ekspanzije u posljednjoj deceniji. U poređenju sa 2019. godinom, Turska je u aprilu ostvarila rast izvoza za 22,3 posto.
Oduvijek se smatra da je Turska bila važno središte, kako u kulturnom tako i za transportnom pogledu. Širenje željezničkog i teretnog saobraćaja sada bi trebalo da poboljša vezu zemlje sa Azijom pomoću transkaspijske rute Puta svile. U ulozi mosta između Evrope i Azije, Turska je već postavila snažne temelje, poput izgradnje impresivnog željezničkog tunela Marmarai. Aktuelna vlada je također dobro svjesna ovog ekonomskog značaja i pratećih zahtjeva za infrastrukturom zemlje. Kao rezultat, radi se na modernizaciji i postepenom širenju turske željezničke mreže brzim tempom.
Ne treba izgubiti iz vida da je vrijednost ukupnog izvoza iz Kine u 2020. godini bio 2,590 milijardi dolara, a da je u istom periodu iz Turske izvezeno 169 milijardi dolara, što čini samo 6% obima izvoza iz Kine. Ova trgovinska velesila i dalje drži neprikosnovenu poziciju u izvozu sirovina, a vrijednost sirovina koje Turska uveze iz Kine na godišnjem nivou premašuje ukupan izvoz koji ostvari prema drugim zemljama.
Ono što je sigurno, industrijski rast, razvoj infrastrukture i pogodnosti koje ima zbog položaja i cijena transporta u godinama koje dolaze uticaće na to da bude prvi izbor za izvoz robe koju proizvode, a koju smo do sada praktikovali da uvozimo iz Kine.
