BEOGRAD, Građevinska dozvola ubuduće će imati rok trajanja. Ukoliko Vlada Srbije i poslanici u republičkom parlamentu prihvate predložene izmjene i dopune Zakona o planiranju i izgradnji, investitori će imati rok od pet godina da po pravosnažnosti građevinske dozvole izgrade objekte i pribave upotrebne dozvole. Na zahtjev investitora građevinska dozvola može biti obnovljena na dodatni rok od dvije godine. Ali, to je moguće samo ako investitor dostavi dokaz da stepen završenosti objekta premašuje 80 odsto, odnosno ako se u postupku utvrdi da je zdanje ukrovljeno, da ima spoljnu stolariju i da su postavljene unutrašnje instalacije, koje omogućavaju priključenje na infrastrukturu.
Ukoliko po isteku roka parcela nije privedena namjeni, investitor će na račun Poreske uprave plaćati naknadu u visini poreza na imovinu, kao da je objekat završen, sve dok se za tu lokaciju ne izda nova građevinska dozvola drugom investitoru.
– Zakonom o planiranju i izgradnji bilo je predviđeno da građevinska dozvola prestaje da važi ako investitor u roku od dvije godine ne započne izgradnju, ali nije propisano kada zdanje treba i da se završi – navodi Aleksandra Damnjanović Petrović, pomoćnik ministra za prostorno planiranje. – Zato imamo u centralnim zonama većih gradova parcele, koje nisu privedene namjeni, država ne ubira prihod od poreza, nesolidni investitori ne snose nikakve sankcije, već imaju mogućnost da nedovršene stanove prodaju i više puta. Predloženim izmjenama zakona povećala bi se pravna sigurnost na tržištu nepokretnosti, a nesolidni investitori bili bi destimulisani da krenu u izgradnju bez obezbjeđenog novca.
Zakonodavac je predvidio i mogućnost korišćenja novoizgrađenog objekta bez upotrebne dozvole, ako u roku od 90 dana od formiranja komisije za tehnički pregled nadležna služba nije izdala upotrebnu dozvolu niti je rješenjem odbila njeno izdavanje. Prema predloženim izmenama lokacijskom dozvolom po zahtjevu investitora može da se predvidi i fazna odnosno etapna izgradnja. Takođe, ako je prenamjena poljoprivrednog u građevinsko zemljište obavljena do 29.7.1992. godine ne plaća se naknada za prenamjenu. A, lokalna samouprava dužna je da katastru u roku od 90 dana po stupanju na snagu izmjena i dopuna zakona, dostavi akt, koji sadrži obuhvat građevinskog zemljišta.
Izmjenama i dopunama zakona proširena je lista onih, koji mogu da konvertuju pravo korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu bez naknade. To se odnosi na građane, koji su nosioci prava korišćenja na neizgrađenom građevinskom zemljištu. Za vlasnike privatizovanih preduzeća, koji konverziju moraju da plate, troškovi pribavljanja prava korišćenja građevinskog zemljišta obuhvataće ukupnu revalorizovanu cijenu kapitala, odnosno imovine isplaćene u privatizaciji, kao i druge stvarne troškove. Kriterijume i postupke za utvrđivanje drugih stvarnih troškova propisuje Vlada Srbije.
Legalizacija
Prema važećem zakonu, kada je predmet legalizacije objekat sagrađen na građevinskom zemljištu, koje je u susvojini, podnosilac zahtjeva za legalizaciju dostavlja pismenu saglasnost svih suvlasnika ovjerenu u sudu. Međutim, prema izmjenama i dopunama zakona smatraće se da je suvlasnik dao saglasnost za legalizaciju, ako se u vrijeme izgradnje tome nije protivio. Popust od 60 odsto na ime naknade za uređenje zemljišta imaće vlasnici porodičnih kuća površine do 200 kvadrata i to je minimum, koji će morati da ispoštuju lokalne samouprave. Za nelegalne stanove kvadratura za popust ostaje ista – 100 kvadratnih metara. Bespravna zdanja za koje je podnijet zahtjev za legalizaciju u zakonom predviđenom roku mogu da se priključe na infrastrukturnu mrežu. Novosti