BEOGRAD, Srbija je ove godine za sve vrste subvencija iz budžeta namijenila oko 32 milijarde dinara, od kojih će se polovina sliti u kasu „Železnica Srbije“. Tako će ovo javno preduzeće iz budžeta dobiti 16,4 milijarde, a najveći dio, čak 12,9 milijardi dinara „Železnica“ će potrošiti na zarade i ostala primanja zaposlenih predviđena kolektivnim ugovorom. Država će milijardama dotirati ovog gubitaša sve do sprovođenja finansijske konsolidacije i uspostavljanja mehanizma obaveze javnog prevoza.
Kako tvrde u ovom javnom preduzeću više od 3,1 milijarde dinara biće iskorišćeno za regulisanje međusobnih dužničko-povjerilačkih odnosa između države, „Železnica“, EPS, „Beogradčvora“, „Energoprojekta“ i Agencije za osiguranje depozita. Naime, na ovaj način „Železnicama Srbije“ će iz državne kase biti vraćen novac, kojim su oni finansirali određene troškove zajmova evropskih banaka, zatim izgradnju Beogradskog željezničkog čvora i program za podizanje bezbjednosti saobraćaja.
Od vraćenog novca „Železnica“ će da plati dug za utrošenu električnu energiju u iznosu od 2,48 milijardi dinara, što je njena najveća finansijska obaveza. Takođe, „Železnica“ će izmiriti i dio duga u iznosu od 611 miliona dinara za izvedene radove na izgradnji stanice „Beograd – Centar“ u Prokopu. Regulisanjem ovih obaveza, biće stvorena mogućnost da se sa „čistim računima“, nastavi dalja izgradnja Prokopa i modernizacija Beogradskog željezničkog čvora. Ostatak duga prema „Energoprojektu“ od 610 miliona dinara srpske željeznice će iz sopstvenih sredstava platiti u periodu do aprila sljedeće godine.
– Najveći dio subvencija odlazi na zarade, jer kao što je poznato, plate u ovom javnom preduzeću više godina zaostaju u odnosu na prosječne zarade u privredi Srbije i neuporedivo su niže u odnosu na druga javna preduzeća – kaže Nenad Stanisavljević, direktor Medija centra „Železnica“. – Subvencija se troši po posebno utvrđenom programu i proceduri i biće isplaćena u dvanaest mjesečnih rata. Oko 13 milijardi dinara iz sopstvenih prihoda „Železnica“ će da uloži u održavanje infrastrukture i vozna sredstva. Dakle, subvencija, zapravo samo omogućava socijalnu stabilnost i redovnu isplatu zarada željezničarima, dok istovremeno „Železnice Srbije“ finansiraju održavanje infrastrukture i voznih sredstava.
Procesom restrukturiranja srpskih željeznica, koji je u toku, planirano je da država preuzme održavanje željezničke infrastrukture, a da se željeznica bavi isključivo prevozom. U tom smislu, ukupno održavanje infrastrukture i investiranje u nju biće u nadležnosti države, kako je i u gotovo cijeloj Evropi.
Razlika u cijeni
Željeznički putnički prevoz i dalje je socijalna kategorija. Suštinskim promjenama na željeznici, koje se privode kraju, predviđeno je da razliku između ekonomske cijene prevoza i one koju putnici zaista plaćaju kroz cijenu karte, „Železnici“ nadoknade ili država, ili lokalna samouprava, po osnovu takozvane obaveze javnog prevoza. Samo po osnovu razlike između realne cijene koštanja putničkog prevoza i cijene koju putnik danas plaća srpske željeznice bi ove godine trebalo da ostvare nadoknadu u iznosu od oko sedam milijardi dinara. Novosti