BANJALUKA, Prerađivači poljoprivrednih proizvoda iz BiH ove godine su od domaćih proizvođača otkupili više desetina hiljada tona voća, povrća i raznih žitarica za preradu, čime su, s ciljem podrške domaćem agraru, neki i premašili svoje prvobitne planove.
Kako kažu poljoprivredni proizvođači, dobrim dijelom treba zahvaliti i zadovoljavajućim vremenskim prilikama, bez suše i sa solidnom količinom padavina u većem dijelu godine, izuzev mraza koji ih je zadesio u proljeće, koji su pogodovali dobrom rodu znatnog broja poljoprivrednih kultura. I
pak, ne treba zaboraviti i zabranu izvoza voća i povrća iz BiH u Rusiju, koja je stupila na snagu početkom avgusta, u jeku berbe, a koja još nije ukinuta. Sve to u velikoj mjeri potvrđuju i podaci Agencije za statistiku BiH na kraju prvog polugodišta ove godine u BiH se bilježi povećanje vrijednosti otkupa krompira za čak 170 odsto, zatim stočnog krmnog bilja za 95 odsto, te voća za 108 odsto, u odnosu na isti period prethodne godine.
Sa druge strane, polugodišnji podaci pokazuju da se u tom periodu bilježi smanjenje otkupa žitarica i povrća. U tom periodu, prema ovim podacima, otkupljeno je najviše voća, i to u vrijednosti od gotovo 13 miliona maraka.
Otkup povrća bio je na nivou od oko 775.000 maraka, dok je krompira otkupljeno u vrijednosti od 361.413 KM. Takođe, podaci za drugi kvartal ove godine pokazuju i da su otkupljene i značajne količine žitarica, i to u vrijednosti od 284.051 KM.
Žarko Mikić, direktor “Vitaminke” Banjaluka, rekao je da su ove godine planirali da otkupe oko 3.000 tona voća i povrća, te da su premašili tu planiranu količinu.
Prema njegovim riječima, otkupili su određene količine krušaka, breskvi, kajsija i za sada im nedostaje još šljive, koju će kupiti od drugih hladnjača i time će ispuniti plan otkupa tog voća, dok je otkup i svih ostalih kultura na nivou plana ili preko plana.
“Sada čekamo jabuku, koje će nam trebati više od 1.000 tona. Međutim, moram reći da mi industrijski proizvođači ne možemo plaćati cijenu koju plaćaju trgovački centri za konzumnu jabuku”, rekao je Mikić.
Dodao je da su završili kampanju prerade paprike i da su kupili sve količine crvene paprike koje su bile ponuđene na domaćem tržištu.
Ipak, nije je bilo dovoljno, kao ni feferona, pa su prinuđeni da ih uvoze, što je, kako kaže, praksa svake godine.
“‘Vitaminka’ će i u narednoj godini nastaviti da podržava domaću proizvodnju. Želim da pozovem sve proizvođače da početkom godine naprave ugovore s ‘Vitaminkom’ kako ne bismo došli u problem koji imamo, jer moramo dogovoriti količine i imati robne proizvođače koji će sigurno proizvoditi za nas”, dodao je Mikić. Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave “AS Group” i direktor Prehrambene industrije “Klas” Sarajevo, koja posluje u okviru “AS Group”, rekao je da je ove godine “Klas” otkupio 2.000 tona maline, što je gotovo 100 odsto povećanje u odnosu na prošlu godinu.
Pored toga, rekao je da je otkupljeno i 100 tona drugog jagodičastog voća, kao i 10 tona gljive.
“Takođe, u okviru grupacije otkupljeno je oko 3.000 tona različitog povrća, te 1.500 tona voća. Ukupna vrijednost ovogodišnjeg otkupa je 12 miliona KM”, rekao je Hrvić. On je naglasio da postoji veliki prostor i šansa u oblasti proizvodnje i otkupa žitarica, prije svega pšenice, dodajući da su njihove godišnje potrebe samo za pšenicom oko 90.000 tona.
“Naša grupacija ima potrebe za primarnim poljoprivrednim proizvodima oko 50 miliona KM. I ranije smo naglašavali da smo spremni sve naše potrebe probati zadovoljiti kod domaćih proizvođača. U segmentu žitarica može se mnogo više uraditi, i ovdje je potreban angažman državnih institucija koje bi strateški razvijale proizvodnju, zajedno s ratarima, ali i kompanijama kao što je naša”, rekao je Hrvić i dodao da su ogromne šanse BiH kada je riječ o proizvodnji zdrave hrane, naglašavajući da su oni lider u proizvodnji hrane, te da imaju kvalitet, kapacitete i brendove.
Zato smatra da su se konačno stvorili uslovi da BiH značajno smanji uvoz hrane i da prestane biti zavisna o stranim proizvođačima. Naime, BiH je prije rata većim dijelom pokrivala svoje potrebe za hranom iz vlastitih resursa i uvozila je samo 20 odsto od svojih potreba.
Danas uvozi 80 odsto ukupnih potreba, što je više od dvije milijarde KM.
“Zamislite kakav bi razvoj mogao biti generisan kada bi milijarda KM ostala u BiH, odnosno kada bismo makar pola naših potreba za hranom zadovoljavali iz vlastitih resursa”, rekao je Hrvić. Nezavisne novine