BANJALUKA – Udruženje mljekara Republike Srpske zatražilo je od ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca hitnu provjeru uvoznih cijena mliječnih prerađevina, prije svega sira i skute.
U dopisu upućenom ministru, mljekari navode da su analizom podataka Uprave za indirektno oporezivanje BiH uočene ozbiljne nelogičnosti u vezi sa cijenama uvezenih proizvoda.
Prema tim podacima, prosječna uvozna cijena sira i skute na godišnjem nivou iznosi 9,3 KM po kilogramu, dok je u decembru 2025. godine pala na svega 8,15 KM po kilogramu, odnosno oko 4,17 evra.
„Ovakve cijene su ekonomski neodržive ukoliko se zna da je u EU prosječna otkupna cijena mlijeka u tom periodu bila oko 0,50 evra po litru, a u vrijeme proizvodnje sira čak i viša“, upozoravaju iz Udruženja.
Mljekari napominju da je za proizvodnju jednog kilograma sira srednjeg kvaliteta potrebno najmanje osam litara mlijeka, što samo po osnovu sirovine iznosi oko 4,24 evra.
Kada se dodaju troškovi rada, energije, pakovanja i distribucije, ukupni proizvodni trošak iznosi između 6,5 i 7 evra po kilogramu – bez uračunate zarade prerađivača, tvrde oni.
„U takvim okolnostima, uvozna cijena od oko četiri evra po kilogramu je nelogična, posebno ako se uzme u obzir i transport u hladnom režimu, čiji su troškovi u posljednjim godinama značajno porasli“, navode u saopštenju.
Udruženje izražava sumnju da se na tržištu BiH dešavaju nedozvoljene radnje koje dovode do neprirodno niskih cijena uvoznih sireva, što direktno ugrožava domaću proizvodnju, konkurentnost mljekara i prihode poljoprivrednih domaćinstava.
Kao moguće razloge navode damping cijene uvoznih proizvoda, uvoz pogrešno deklarisane robe, uključujući tzv. „vještačke sireve“ i zamjenske proizvode koji samo vizuelno imitiraju mliječne prerađevine.
„Slaba zaštita na granici praktično poništava i ono malo podrške koje domaći proizvođači dobijaju kroz agrarnu politiku“, poručuju iz Udruženja.
Mljekari su zatražili da Ministarstvo u roku od sedam dana javno saopšti rezultate provjere, te da, ukoliko se sumnje potvrde, preduzme mjere u skladu sa Zakonom o spoljnotrgovinskoj politici BiH i drugim važećim propisima.
Kako navode, cilj nije zabrana uvoza, već obezbjeđivanje fer tržišnih uslova i zaštita domaće proizvodnje, koja je već godinama pod pritiskom rasta troškova i nelojalne konkurencije.


1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
savjetujem ljudima da sve sto mogu kupuju direktno od proizvodjaca time se zaobilaze nameti drzavi kao sto su pdv i drugo obilaze se trgovci i njijove marze
to naravno nie rijesenje ovi izvozni problema ali odnekle se mora poceti.
a sto se tice izvozne politike imali iko normalan da misli da mi mozemo ikome biti konkurentni vani prvo zato sto svi trgovinski sporazumi koi su potpisani idu u prilog uvoznicima znaci trgovcima ne izvoznicima proizvodjacima a nato nas je zapad natjero i drugo nasa para marka sa njom se nevrsi nikakva izvozna stimulacia a i to je zapad uslovljavo z
i trece mi izvozimo na zapad najvise i to malo crkavice a to nece valjat dugorocno jer oni idu dole i povuce inas znaci treba partnere trazit i na drugim mjestima naprimer Turska Rusija Egipat pa mi mozemo proizvest hrane samo da u jednu africku zemlju izvozimo da se tako spasavamo a dane pominjem gradjevinsku industriu jos se rade neki poslovi u Libiji itako dalje znaci treba ove budale primarijuse profesore i ostale rastjerat jel su pokazali od 95. te sta znaju i dovest ljude sa pijace i gradjevine boljr ce vodit drzavu