BANJALUKA, Stvaranjem sopstvenog brenda i orijentacija na proizvodnju za domaće tržište, umjesto lon poslova, primarni je put kojim se domaće tekstilne firme mogu uspješno izboriti sa krizom i profitabilno poslovati, ocjenjuju ekonomski analitičari.
Igor Gavran, ekonomski stručnjak iz Spoljnotrgovinske komore BiH, ukazuje da je tekstilna industrija svugdje u svijetu niskoakumulativna, ali da je šansa firmi iz BiH u razvoju domaće robne marke.
“U BiH ulaze velike količine robe s lažno prikazanom carinskom vrijednošću, te švercovane robe, koja je nelojalna konkurencija domaćim firmama”, rekao je Gavran.
On je dodao da je većina naših domaćih tekstilaca fokusirana na izvozne lon poslove tuđih brendova, sa malim stepenom dorade, ocjenjujući da su za proizvodnju i plasman proizvoda sa oznakom “made in BiH” potrebna velika ulaganja.
U RS postoje pozitivni primjeri firmi koje su razvijale vlastiti proizvod koji je prepoznatljiv na lokalnom, a u nekim slučajevima i na širem tržištu.
U banjalučkoj modnoj kući “Carmen Line”, kompaniji koja se bavi dizajnom, kreacijom, proizvodnjom, veletrgovinom i trgovinom na malo ženske modne konfekcije, ističu da su udare krize uspješno prevazišli tako što su na vrijeme radili na razvoju sopstvenog brenda.
“Za nas je najteže bilo preživjeti 2009. godinu, kada nam je prodaja pala za 15 odsto. Međutim, sada ‘Carmen Line’ čvrsto stoji na svojim nogama. Radimo na teritoriji cijele BiH i imamo 11 poslovnih jedinica, a nismo otpuštali radnike”, rekao je Zorislav Stojić, direktor firme “Carmen Line”.
On je dodao da najvećim dijelom rade na domaćem tržištu, na kojem imaju mnogo prostora za širenje.
Lon poslovi
Većina firmi fokusirana na izvozne lon poslove tuđih brendova, jer su za razvoj domaćih proizvoda potrebna velika ulaganja
Porodična firma “Pčelica Maja” iz Bileće već 13 godina bavi se proizvodnjom bebi opreme i odjeće za dojenčad, a svoju konkurentnost gradi na nižim cijenama.
“Naša dječja oprema je jeftinija i do 15 odsto od drugih uvoznih proizvoda koji su istog kvaliteta”, rekao je Drago Vujović, direktor te firme, i dodao da na poslovanje tekstilaca trenutno negativno utiče i poskupljenje pamuka.
“Naša mala porodična kompanija proizvodi u potpunosti domaći proizvod, ne radimo lon poslove, iako je njih u suštini lakše raditi, jer ne morate dizajnirati i ne razmišljate o materijalu”, rekao je Vujović i dodao da “Pčelica Maja” pravi preko 100 različitih proizvoda namijenjenih za novorođene bebe i djecu uzrasta od šest godina.
Nikola Tolimir, direktor banjalučke kompanije “Exclusive Lingerie”, koja proizvodi intimno rublje i kupaće kostime, rekao je da u plasiranju njihovih kolekcija na domaće tržite najveću prepreku predstavljaju neuređeni tržišni uslovi.
“Proizvođači nisu zaštićeni ni na koji način, a naročito je izražen problem kod naplate robe koju ste plasirali na domaćem tržištu. Poreska politika formirana je tako da se iz poslovnog odnosa partnera najprije mora namiriti država, dok mi proizvođači u svojim rukama nemamo nikakve zakonske instrumente koje bi nam omogućili naplatu naših potrživanja”, naglasio je Tolimir. Nezavisne novine
Domaći brend šansa za tekstilce
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Strateška grana privrede u RS!
Ne znam šta više hoće ti tekstilci, rade povlašteni kao bijeli medvjedi, dvije godine im vlada subvencioniše svakog radnika sa 1/3 por.i dopr., reprogramiraju stara dugovanja, dovode im kupce, šalju njih kojekuda po svijetu da se reklamiraju i ugovaraju, sve o trošku drugih poreskih obveznika, ove godine još gore, imaju povlasticu kakvu nema niko u svijetu, plaćaju 25% od osnovice obaveze, a isti ti kojima toliko plate, prvo njima refundiraju troškove uzimajući od onih koji redovno plaćaju u punom iznosu i dr., pa opet ima ne valja, “neuređeni tržiššni uslovi”, ma malo sutra, kako je drugima, koji nemaju ni te povlastice? hoćete možda da vam vlada garantuje i količinu i cijenu prometa na domaćem tržištu? Ili da protjera kinesku i tursku robu? možda za vas i to urade!
@nezaposlen
Možda zato što imaju najniže plate u čitavoj RS…
Nije mi cilj da polemišemo oko toga, ali ako za mjerodavan podatak uzmemo statističke podatke Republičkog zavoda za statistiku, najniže plate imaju u oblasti ugostiteljstva, hotelijerstva i td., mada te podatke možemo tumačiti sa rezervom. Sa druge strane, radnici u prehrambenoj industriji, koje gotovo da nemamo rade za 300-400KM neto, lično znam da u Prijedoru od 30 trafika niko ne plaća više od 400KM neto radnike, zatim plate u trgovini, prosjek u PD je 400KM i to imate 150 radnika koji rade za plate 500-600KM, a preostalih 3-5 hiljade radi za 370KM, od kojih najmanje 10% od februara vraća 50-70KM poslodavcu na ruku! Ne bih da idem na široko i u detalje, ali je činjenica da je svima teško(ako izuzmemo budžetske korisnike, dakle u realnom sektoru) i da je suština onog što hoću da kažem da selektivni pristup ne rješava probleme nego produbljuje. Kakva je mogućnost većeg učešća ovome gore iz teksta, na domaćem tržištu kad ljudi nemaju novca da kupuju kvalitetnu robu koju on proizvodi po cijenama koje ta roba opravdava? Šta vrijedi izreka “nisam toliko bogat da kupujem jeftinu robu” kad je jedino takva možda još nekome i dostupna pa koliko posluži!
Nemam ja ništa protiv tekstilaca, ali imam mnogo toga protiv selektivnog pristupa vlasti u mazanju očiju javnosti pod izgovorom za spsšavanje privrede, dok sa druge strane supruga čiji poslodavac redovno izmiruje obaveze ne može dobiti refundaciju za jedan mjesec jer nema novca, prioritet su tekstilni radnici, pa samo u PD po tom osnovu Fond duguje preduzećima preko 200 hiljada za koje lično znam, a znam samo za ono što sam čuo na TV od direktora “Mire” i lično od direktora jednog doo i supruginih 230KM, koje je ona dobila,naravno, ali ne i poslodavac! Sa druge strane milioni za RITE, NIRS, Integral, Bobara, i dr.